{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kamberović napisao knjigu o Bijediću, njegovom životu i BiH

A
18.1.2013. u 13:41
0
7
Kamberović napisao knjigu o Bijediću, njegovom životu i BiH
0
U prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu promovirana je knjiga "Džemal Bijedić politička biografija" autora Husnije Kamberovića, koja govori o Džemalu Bijediću, njegovom životu, radu, njegovom političkom, kulturnom i drugom doprinosu razvoju BiH, ali i bivše Jugoslavije. Bijedić je, inače, bivši predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV), odnosno premijer bivše Jugoslavije.
"Ja bih rekao da ovo nije knjiga samo o Džemalu Bijediću, nego sam kroz njegov život nastojao pokazati jedan hod kojim je BiH prolazila, pogotovo poslije II svjetskog rata pa do kraja 70-tih godina 20. stoljeća", rekao je za agenciju Anadolija Kamberović.

On je dodao da se na pisanje ove knjige odlučio radeći na nekim drugim projektima, shvativši da je Džemal Bijedić bio jedna od ključnih političkih ličnosti u historiji BiH pogotovo 60-tih, 70-tih godina. Građa za knjigu je najviše prikupljana u sarajevskim arhivima, a onda i u Beogradu gdje je Kamberović pregledao i skoro sve što je sačuvano u nekadašnjem kabinetu bivšeg jugoslovenkog predsjednika Josipa Broza Tita.

"Uglavnom su u pitanju izvještaji bilo jugoslavenskih ambasada o Bijedićevim kontaktima sa stranim diplomatama, njegovim putovanjima po svijetu, a on je bio čovjek koji je jako puno putovao, imao je jako puno osjećaja za tu vanjsku politiku", rekao je Kamberović i dodao da je "vanjska politika uglavnom bila rezervisana za Josipa Broza Tita, ali je Bijedić, očito, zbog bliskosti, saradnje, povjerenja koje je Tito imao u njega, radio i na tom polju".

Kamberović kaže da je Džemal Bijedić obišao više 40 zemalja, susreo se sa svim važnim liderima onoga vremena, čak i sa nekima sa kojima se Tito nije susreo.
"Bijedić je na tom polju bio čovjek koji je krčio puteve kojima je kasnije išao Josip Broz Tito", rekao je on.

U pisanju knjige, prema riječima Kamberovića, veoma važna građa za bila ona koja se čuva u Mostaru u Muzeju Hercegovine, zbirka koja je nastala poslije Bijedićeve pogibije.

"Dio dokumentacije koji se odnosi na posljednji dio u knjizi, a u vezi sa završnicom Bijedićeva života i koji najviše intrigira javnost, a koji se čuva u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, meni nije bio dostupan iz nekih jako čudnih razloga, jer su ljudi u Tužilaštvu kazali da ta građa, koja je nastala 1977.godine kao rezultat istrage o okolnostima pogibije Džemala Bijedića, još uvijek ima oznaku državna tajna - strogo povjerljivo", rekao je Kamberović.

Prema istraživanjima do kojih je došao Kamberović, odluku o skidanju te oznake može donijeti samo organ koji je tu odluku i donio, a kako je tog organa nestalo, i prošlo više od 30 godina od tog događaja, Kamberović kaže da postaje sve više zanimljivije zbog čega neko u Sarajevu, u Kantonalnom tužilaštvu, ne dopušta da se ta građa pregleda.

"Ja sam, ipak, u arhivu Jugoslavije u Beogradu pronašao izvještaje komisije koja je na licu mjesta istraživala okolnosti u kojima je Bijedić poginuo s tim da sam uočio da je i unutar te komisije, koja je imala više radnih grupa, bilo raznih nejasnoća, kontroverzi, spornih detalja, recimo da se spornim pojavljuje kako je moguće da se u istom izvještaju komisije na više mjesta pojavljuju različiti termini, različite vremenske tačke posljednjeg javljanja iz aviona i kontakata posade sa kontrolom leta u Beogradu i Sarajevu. U pitanju je nekoliko minuta, ali to je nevjerovatno da se takvo nešto može pojaviti u jednom tako preciznom izvještaju", dodao je on.

Autor knjige je također dodao da bi možda građa iz Kantonalnog tužilaštva, koja je njemu bila nedostupna, dodala i neki novi detalj.

"Ja se, onda, pitam da li je nekome stalo da se ne sazna prava istina o pogibiji Džemala Bijedića", rekao je Kamberović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: