{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako smanjiti rizik okolišnog zagađenja rijeke Bosne?

F
19.1.2014. u 11:10
0
13
Kako smanjiti rizik okolišnog zagađenja rijeke Bosne?
0
Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu i Institut za istraživanje voda - Nacionalna referentna laboratorija za vode Slovačke iz Bratislave zajednički realiziraju projekt "Razvoj sistema podrške odlučivanju za smanjenje rizika od okolišnog zagađenja rijeke Bosne", u sklopu programa NATO-a - Nauka za mir i sigurnost.
Foto: FENA
Foto: FENA


Projekt, u trajanju od tri godine (2011.-2014.), finansira North Atlantic Treaty Organization (NATO), a osnovni ciljevi projekta su: Ocjena zagađenja podsliva rijeke Bosne; Identifikacija glavnih zagađivača; Prioritizacija (procjena rizika) relevantnih specifičnih supstanci za podsliv rijeke Bosne i uspostava granične vrijednosti emisija glavnih zagađivača; Izrada prijedloga tehničkih rješenja za redukciju zagađenja, uključujući ekonomske analize; Razvoj investicionog scenarija za donosioce odluka i Poboljšanje naučne saradnje između zemalja učesnica programa.

Kako je rečeno Feni u Institutu za hidrotehniku realizacijom ovog projekta bit će razvijen sistem podrške odlučivanju (Decision Support System - DSS), a koji ujedno predstavlja i njegov glavni cilj.

Foto: FENA
Foto: FENA


Definiranje i razvoj sistema podrške odlučivanju omogućit će: (i) identifikaciju glavnih rizika vezanih za zagađenje okoliša riječnog sliva, te (i) definiranje preporuka tehničkih rješenja za redukciju/uklanjanje zagađenja.

Radi ocjene zagađenja izvršena je identifikacija glavnih zagađivača i monitoring na podslivu rijeke Bosne.
Kampanja uzorkovanja i monitoringa površinske vode (na 16 monitoring mjesta), sedimenta (na sedam monitoring mjesta) i industrijskih i komunalnih otpadnih voda (na 11 ispusta) za potrebe uspostave “nultog stanja zagađenja” u podslivu rijeke Bosne realizovana je krajem augusta, septembra i početkom oktobra 2012.

Ovaj monitoring realizirala je grupa eksperata iz Nacionalne referentne laboratorije iz Bratislave i Instituta za hidrotehniku GF iz Sarajeva.

Osim uobičajenih tehnika uzorkovanja, tokom monitoringa korišteni su i pasivni uzorkovači (na 10 lokacija, prije i poslije ispusta značajnih zagađivača duž rijeke Bosne) koji su novina u ovoj oblasti.

Foto: FENA
Foto: FENA


Kao dio priprema za monitoring kampanju, Institut za istraživanje voda- Nacionalna referentna laboratorija za vode Slovačke je organizirala i kurseve za osoblje iz BiH koje je bilo uključeno u ove aktivnosti.

Analize prikupljenih uzoraka tokom kampanje monitoring realizovala je laboratorija AQ BIOS, s.r.o. Bratislava.

"Rezultati ovog monitoringa poslužit će i za usporedbu s postojećim rezultatima monitoringa koji realizuju nadležne agencije za vode u FBiH i RS, te će omogućit kvalitativni monitoring površinske vode i identificiranje prioritetnih i drugih supstanci relevantnih za rijeku Bosnu koristeći inovativne pasivne tehnike uzorkovanja", navode iz Instituta za hidrotehniku.

U novembru 2013. u Bratislavi je održan trening o primjeni QSAR metoda za određivanje ekološke toksičnosti pojedinih organskih zagađivača za osoblje iz BiH ( iz Agencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva, Agencije za vodno područje Jadranskog mora iz Mostara te Instituta za hidrotehniku iz Sarajeva).

Foto: FENA
Foto: FENA


U sklopu projekta već je i dogovoren okvirni termin održavanja završne radionice (kraj marta/početak aprila 2014.), na kojoj će biti prezentirati rezultati projekta.

Preostale aktivnosti koje se planiraju realizovati do kraja projekta (maj 2014. godine) su finalizacija ocjene kvaliteta i ekološkog statusa rijeke Bosne (na osnovu procjene značajnijih zagađivača rijeke Bosne i determinacije specifičnih zagađujućih tvari u podslivu).

Posebna pažnja bit će usmjerena na prioritizaciju opasnih tvari, zatim aktivnosti u vezi s procjenom sistema podrške odlučivanju – uključujući prijedlog tehničkih instalacija/rješenja i pripreme scenarija, rečeno je Feni u Institutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: