BiH
166

Kako otvoriti offshore firmu na Gibraltaru: Potrebno vam je 370 KM i 24 sata

Piše: J. H.
Gibraltar
Gibraltar
Akcija kodnog naziva "Gibraltar" koju od jutros provodi Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u saradnji sa Tužilaštvom BiH rezultirala je hapšenjem nekoliko osoba koje se sumnjiče za finansijske malverzacije preko offshore kompanija na Gibraltaru.

Jednu ovakvu kompaniju na Gibraltaru otvorio je i Meksikanac Oscar Leonel Ruiz Ramirez 24. februara 2006. godine nakon čega je dao punomoć Nevenu Kulenoviću, vlasniku agencije SV-RSA i jednom od osumnjičenih za finansijske malverzacije u višemilionskom iznosu na čijem hapšenju pripadnici SIPA-e rade od jutros, po nalogu Tužilaštva BiH.

Da biste otvorili kompaniju u Gibraltaru potrebno vam je najviše 150 funti (nešto više od 370 KM). Ukoliko uplatite ovu svotu novca, vaša firma bit će registrovana u roku od 24 sata.

Ukoliko pak želite proći jeftinije, srednja tarifa je 75 funti, ali ćete ovaj put morati čekati tri radna dana da dobijete potrebne papire.

Ukoliko želite registrovati mali biznis, to će vas koštati 20 funti i dozvolu ćete dobiti za jedan dan.

Gibraltar u svijetu offshore poslovanja važi za pravi mali raj. Strateški lociran spajajući europski i afrički kontinent, Gibraltar se razvio u značajno financijsko središte.

Domaće kompanije, prema njihovom poreznom zakonu, plaćaju porez na dobit u visini od 35 posto. Porezno izuzeće može biti postignuto za nerezidentne i izuzete kompanije pod uslovom da u poslovanje kompanija nisu uključeni lokalni stanovnici ili kompanije.

Status o izuzeću, dobiva se od vladinog Sekretarijata za financije i razvoj. Potvrda jednom dobivena ostaje na snazi 25 godina. Izuzete kompanije plaćaju fiksan porez od 225 funti godišnje. Zbog poreznih olakšica kompanije Gibraltara posebno su pogodne za kupovinu posjeda u Španiji.

Osim Kulenovića, za višemilionske malverzacije sumnjiće se Belma Kulenović (1972.), Sanjin Kulenović (1970.), također iz S.V.R.S.A., zamjenica generalnog direktora Pink BH Lajla Torlak (1978.), direktor Mreže Plus Darko Aleksić (1965.), te osumnjičeni direktor agencije Mita, Ejub Kučuk (1973.) i vlasnik agencije Fabrika, Senad Zaimović (1964.) kao i visoki dužnosnici telekom kompanije "Eronet", među kojima direktori Stipe Prlić (1958.) i Zoran Bakula (1964.)

Vezani članci