{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako je BiH vraćena državnost

A
25.11.2012. u 08:00
0
25
Kako je BiH vraćena državnost
0
Kako je BiH vraćena državnost
Na današnji dan prije 69 godina u Mrkonjić Gradu je održano zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) na kojem je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, izvještava novinar agencije Anadolija (AA). Iz tog razloga danas se slavi i Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
ZAVNOBiH je tokom Drugog svjetskog rata bio najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini, te se razvio kao nosilac bosanskohercegovačke državnosti. Njegov predsjednik bio je Vojislav Kecmanović, ljekar iz Bijeljine.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a započelo je 25. novembra u 19 sati. Završeno je narednog dana u četiri sata ujutro. Skupu je prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa.

Na zasjedanju ZAVNOBiH-a je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska", bude "zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata".

Direktor Istorijskog instituta Bosne i Hercegovine dr. Husnija Kamberović istakao je za agenciju Anadolija (AA) da "odluke donesene na zasjedanjima ZAVNOBiH-a nisu utemeljile bosanski identitet i bosanskohercegovačku državnost, nego su bile izraz tog identiteta".

"Danas su te odluke simbol bosanskohercegovačkog identiteta i mjesta sjećanja u smislu u kojem je tu sintagmu upotrijebio znameniti Pjer Nora istražujući temelje francuskog identiteta. Čak i naše današnje podsjećanje na to zasjedanje održano u Mrkonjić Gradu u noći 25. na 26. novembra 1946. godine predstavlja svojevrsno „mjesto sjećanja“, i napor da se na simboličkoj ravni očuva identitet ove države", kazao je Kamberović za AA.

Kamberović, nadalje, podsjeća da je BiH u prošlosti zlonamjerno tretirana kao "povijesni krajolik" i "zemljica Bosna".

"Današnje podsjećanje na odluke ZAVNOBiH-a više je od pukog podsjećanja na jedan historijski događaj. To je podsjećanje na sve nade i ideale, ali i na izgubljene iluzije. To je priča o sveukupnoj povijest ove zemlje, o njenim drevnim kraljevima, gracioznim i zanosnim princezama, slavnim junacima, nepoznatim malim herojima.

To je priča o istinama i zabludama, o dobru i zlu, o antifašizmu i fašizmu. To je priča o zemlji koja, "da prostiš“, nije nastala 1995. godine kao rezultat rata i razaranja, volje ili interesa velikih sila, nego o zemlji koja je prije 69 godina stekla atribute državnosti.

To je priča o zemlji čiji su lideri smogli snage i znanja da lične interese ili interese
uske socijalne i političke grupe podrede općim interesima", istakao je Kamberović.

Ratni član Predsjedništva Republike BiH i dugogodišnji profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) rahmetli Nijaz Duraković svojevremeno je izjavio je da ZAVNOBiH nije uperen ni protiv jednog naroda i da je to "idealna forma" BiH, ali "ne samo radi one floskule da BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već svih tih naroda, ali i ostalih". Poenta je, naglasio je Duraković, na antifašizmu, na antifašističkoj borbi u kojoj su učestvovali svi narodi.

"Zaboravlja se da su na zasjedanju ZAVNOBiH-a bili predstavnici sva tri naroda i da su odluke donesene demokratski", kazao je tada rahmetli Duraković.

Položaj Bošnjaka

Iako se u odlukama ZAVNOBiH-a iz 1943 godine spominju predstavnici srpskog, hrvatskog i muslimanskog, odnosno bošnjačkog naroda, kako primjećuje ugledni britanski historičar Noel Mlacom, iste godine na zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), koje je udarilo temelje poratnoj federativnoj Jugoslaviji, "odbačena je ideja da su muslimani narod".
Visoki komunistički funkcioner, Slovenac Edvard Kardelj zapisao je još 1936. godine da "ne možemo govoriti o muslimanima kao narodu, nego o posebnoj etničkoj skupini". Komunisti iz Bosne odgovorili su ovakvom stavu 1939. godine i napisali
da su "muslimani oduvijek bili posebna cjelina". No, presudio je Milovan Đilas koji je muslimane definirao kao "etničku grupu", te ih izostavio s popisa jugoslovenskih naroda.

Jedini koji se na Ustavotvornoj skupštini Jugoslavije 1946. godine usprotivio ovakvom stavu bio je ugledni intelektualac i političar iz Mostara Husaga Čišić. On je na Trećem zasjedanju AVNOJ-a podnio amandman na novi Ustav socijalističke Jugoslavije i jasno istupio protiv negiranja prava muslimanskog naroda i BiH kao republike.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: