{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izetbegović: Radončićev problem je Keljmendi, a ne ja

22.7.2014. u 14:38
351
467
Izetbegović: Radončićev problem je Keljmendi, a ne ja
351
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović izjavio je u intervjuu za Klix.ba kako se srami činjenice da u Predsjedništvu BiH, zbog stava srpskog člana Nebojše Radmanovića, "ne možemo usvojiti jasan stav i osudu ponašanja Izraela" nakon početka kopnene ofanzive na Gazu.
Bakir Izetbegović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Bakir Izetbegović (Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)


Za naš portal Izetbegović govori o kandidaturi za novi mandat u Predsjedništvu BiH, kampanji za izbore, optužbama za povezanost s ubistvom Jusufa Juke Prazine, budućnosti SDA i BiH, Turskoj i premijeru Recepu Tayyipu Erdoganu...

G. Izetbegović, želim ovaj intervju započeti razgovorom o Palestini. Kako gledate na posljednje događaje u Gazi nakon početka nove izraelske ofanzive? Predsjedništvo BiH nije izašlo sa stavom u vezi sa posljednjim događajima na Bliskom istoku.

Užasno je gledati kako, po ko zna koji put, Izrael vrši brutalno nasilje nad Palestincima koji ne mogu da se odbrane. I deprimirajuća je reakcija svjetskih sila i velesila koje su dosad barem raspoređivale odgovornost za sukobe na Izrael i Hamas, a ovaj put pokazuju nekakvo razumijevanje za akcije Izraela! Izrael je zbio Palestince na ostatke zemlje koju je oteo njihovim djedovima, i na tim ostacima, ignorišući rezolucije Vijeća sigurnosti UN, gradi svoja naselja i čini sve kako bi Palestincima onemogućio život dostojan čovjeka. Gaza je najveći konc-logor na svijetu, na teritoriji manjoj od grada Sarajeva pokušava život organizovati preko milion ljudi. Izloženi su opsadi koja donosi svakodnevna poniženja, nedostatku osnovnih sredstava za život, i u redovnim intervalima izljevima brutalnog nasilja koje odnosi hiljade života nevinih civila. Osramoćen sam činjenicom da u Predsjedništvu BiH, zbog stava Nebojše Radmanovića, ne možemo usvojiti jasan stav i osudu ponašanja Izraela.

Kandidirani ste uime SDA za novi četverogodišnji mandat, što očekujete? Iza Vas je jedan četverogodišnji mandat u Predsjedništvu BiH, koliko ste uvjereni da ćete dobiti novi?

Očekujem ponovni izbor jer je iza mene uspješan, sadržajan četverogodišnji mandat. Sasvim je mjerljivo ono što sam radio od ulaska u zgradu Predsjedništva BiH do danas. Imao sam stalnu inicijativu koja je većinom davala rezultate kad su u pitanju regionalni donosi, pozicioniranje BiH na svjetskoj sceni, privlačenje investicija i povoljnih kreditnih sredstava, apelacije prema Ustavnom sudu BiH. Ključne apelacije su, faktički, podnosili samo članovi Predsjedništva BiH kandidovani od strane SDA, i one su bitno popravile stanje u mnogim segmentima. Najbitinije su svakako apelacija Alije Izetbegovića kojom je proglašena konstitutivnost naroda na cijeloj teritoriji BiH, Sulejmana Tihića kojom je određen status državne imovine i moja kojom su sačuvane stotine hiljada BH državljanstva u dijaspori.

Imat ćemo, očito, veliku utrku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Osim Vas, tu su Fahrudin Radončić, Bakir Hadžiomerović, Dr. Mustafa Cerić, Dr. Emir Suljagić, Sefer Halilović... Kako inače gledate na ovaj veliki interes za "prvog u Bošnjaka"? Koga smatrate glavnim protukandidatom, direktnim konkurentom?

Bošnjaci sazrijevaju politički. Taj će proces još potrajati. U SAD-u imate dvije ozbiljne političke stranke, u Velikoj Britaniji tri, a u maloj BiH ravno 168! Slično je i sa kandidaturama za bošnjačkog člana Predsjedništva. Ali vrijeme će to svesti na mjeru. Što se tiče glavnih rivala, SDP i SBB su u padu, a snagu DF još uvijek ne mogu da procijenim. Vjerovatno će i ova stranka, a time i njihov kandidat, na oktobarskim izborima proći lošije nego je to izgledalo prije nekoliko mjeseci. Komšić jeste popularan, ali stranku ne čini jedan čovjek, predstavljaju je na izborima još stotine kandidata čija su imena ovih dana objelodanjena. I tim listama se pokazala realna snaga, odnosno slabost i budući dometi DF-a. Radončić i njegov SBB imaju vlastite medije, tornjeve i milione, ali nedavno čitanje optužnice Naseru Keljemendiju, u kojoj američki tužilac navodi Radončića kao člana zločinačke udruge, konačno stavlja tačku na mnoge dileme i liku i djelu Fahrudina Radončića i definitivno ga diskvalifikuje kao ozbiljnog kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Da, ali istovremeno neki mediji Vas stavljaju u kontekst slučaja ubistva Jusufa Juke Prazine, jednog od ratnih komandanata, koji je nakon poznatog boravka u HVO-u u Mostaru, ubijen u Belgiji?

Nije to pisanje pojedinih medija, već jednog i jedinog – Avaza, novine koja je odavno izgubila svaku relevantnost pretvorivši se u stranački bilten Radončićevog SBB-a. Radončić ima ozbiljan problem sa Keljmendijevom optužnicom koja ga njega proziva kao prvog saradnika. I brani se, spinuje preko svog Avaza, neozbiljnim lažima o ubistvu Juke Prazine i navodnoj istrazi u Njemačkoj o tom ubistvu. Pokušava odvući pažnju od sebe, preusmjeriti je. I nije ga briga šta će o bivšem bh. ministru sigurnosti, i njegovim izmišljotinama misliti kolege iz Njemačke. Njemačka ambasada je kontaktirala moj kabinet ograđujući se od teksta iz Avaza, tvrdeći da se u toj zemlji ne vodi nikakva istraga povodom ovog ubistva i da se radi o čistoj medijskoj konstrukciji!

Počelo je vruće. Kakvu kampanju očekujete u narednih više od dva mjeseca s obzirom i na ovoliki broj kandidata?

Volio bih da se varam u procjeni, ali bojim se da će to biti žestoka, često prljava kampanja.

Kakve rezultate može očekivati SDA? Na prošlim izborima SDA je postala drugoplasirana stranka. Da li SDA ovaj put može ponovo preuzeti lidersku poziciju ili će se negativan trend nastaviti, šta kažu Vaše procjene?

SDA mora preuzeti lidersku poziciju, jer u ovih osam godina koje je provela na drugorazrednoj poziciji malo toga vrijednog je učinjeno za BiH. Bila su to dva mandata zastoja reformskog procesa i ekonomskog stagniranja, osam godina za zaborav. SDA nije savršena stranka, ima i ona svojih grešaka, bilo je loših kadrovskih rješenja, ali je SDA najstabilnija, najreferentnija i najozbiljnija stranka u BiH.

U slučaju pobjede na izborima, da li ste bliži koaliciji sa SDP-om, koji je nekako nosio teret ovog mandata, ili će to, bez obzira na sve, biti Radončićev SBB kako se poneka špekulira u političkim krugovima?

Mora li neka od te dvije? U igri je i SBiH, i DF.

U kakvom stanju SDA očekuje oktobarske izbore? Prethodnih dana imali smo priliku vidjeti neuobičajenu situaciju. Predsjednik stranke Sulejman Tihić zbog bolesti nije aktivno uključen u rad partije, ali je, u skladu sa pravilima i zakonom, morao da potpiše liste. No, pojavile su se informacije o određenim nezadovoljstvima kod gospodina Tihića, čak da u jednom trenutku nije htio da potpiše liste itd. Šta je istina o tome?

Nije bilo nikakvog nezadovoljstva kod predsjednika Tihića. Nudili smo mu da s njim izvršimo konsultacije prije formiranja listi i nije to smatrao za potrebno, nudili mu da prije usvajanja pregleda liste i da nam da svoje sugestije, pa ni to nije cijenio potrebnim. Izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su liste izglasane jednoglasno, i na kantonalnom i na nivou predsjedništva SDA, i pismeno me ovlastio da potpišem liste i zastupam SDA u njegovom odsustvu.

Što se tiče frakcija u SDA, one su postojale na personalnoj osnovi, ne na ideološkoj. Nakon Kongresa SDA održanog 2009. neki vrijedni kadrovi su bili odgurnuti na trećerazredne pozicije samo zato što su bili uz mene. Sa jačanjem mog utjecaja u rukovodstvu bilo je bojazni da bi se takva stvar mogla desiti onima koji su bili protiv mene, da će biti revanšizma, da će glavni kriterij kod formiranja listi biti taj personalni. Ali to se nije desilo, liste su izbalansirane i usvojene jednoglasno tako da je nastupila skoro potpuna relaksacija odnosa među bivšim frakcijama.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Kako će dalje teći rasplet situacije u SDA, posebice nakon izbora?Jeste Vi odlučni da preuzmete stranačko vodstvo na narednom Kongresu SDA, kako se odavno tvrdi?

Rano je to prognozirati, zavisi od uspjeha stranke, kao i od mog uspjeha na oktobarskim izborima. Vjerovatno je to logičan slijed stvari, ali u politici, naročito bh. politici, stvari ponekad idu mimo logike. U svakom slučaju, sad se treba fokusirati samo na oktobarske izbore.

Šta možemo očekivati od najavljenog većeg angažmana evropskih država u kontekstu BiH. Konkretno njemačke kancelarke Angele Merkel koja je nedavno poručila kako će se o budućnosti BiH razgovarati u augustu?

Možemo očekivati maksimalnu podršku EU, naročito Njemačke u slijedećim godinama. Uslov je da mi, bh. lideri napravimo minimum koji se od nas očekuje. Konkretno, da prestanemo se bespotrebnim prepirkama, da pokažemo kapacitet dogovaranja, postizanja kompromisa, da nakon izbora brzo dogovorimo koalicije i vlade i da radimo posao za koji smo plaćeni efikasnije i brže.

Dakle, mi jedan korak – oni deset koraka. Spremni su podržati, kako reče Merkelova "novu dinamiku" kada je u pitanju evropski put BiH, spremni su osigurati veoma značajne fondove za izgradnju infrastrukture i energetskih objekata diljem regiona. Spremnost saradnje i dogovaranja smo pokazali kod pripreme donatorske konferencije i imamo dobre rezultate. I upravo tako nam je rečeno – dogovarali ste se, i u BiH, i regionalno, sa Srbijom, i mi smo vas nagradili. Iznosi koje smo postigli su 20 posto viši od očekivanih.

Kako gledate poziciju naše zemlje danas, evo pola godine nakon protesta u BiH koji su završili nasiljem? Je li situacija bolja ili gora i trebali se bojati novog građanskog bunta? Kako ojačati ekonomiju, sistem države uopće... Je li izlaz u ustavnim promjenama?

Situacija je nešto bolja jer se dio jeda izbacio proljetos. Požar je, da tako kažem, ugasio proteste. Ali mi i dalje u BiH imamo preko 50 posto mladih ljudi sa diplomama, a bez posla. Stotine hiljada mladića i djevojaka je s pravom kivno na državu i društvo. To je bomba koja uvijek može biti aktivirana. Moramo brže raditi na svemu što vodi zapošljavanju. Ustavne promjene će dovesti do relaksacije, smanjenja tenzija i to će privući investicije. Ali ne treba čekati da se sve riješi jednim potezom, treba ubrzano uklanjati sve prepreke investiranju u BiH.

Firmu treba registrovati za jedan dan, a ne za 37 dana kakav je sad prosjek u BiH, administracija mora postati servis a ne kočničar biznisa i biznismena, vize bogatim zemljama koje investiraju u Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru jer tamo je bezvizni režim, trebaju biti ukinute, vlastitim sredstvima treba masovno krenuti u izgradnju energetskih objekata. Trebamo efikasnije koristiti vlastita sredstva kojih ima, javna preduzeća ih drže oročena u komercijalnim bankama a Centralna banka u inostranim bankama. Sudovi moraju brže procesuirati privredni kriminal itd.



Kako odgovoriti Dodikovom separatizmu, pa i nekim težnjama u Hercegovini za trećim entitetom, a istovremeno raditi na jačanju države?

Lakše nego što će Dodik pronaći način da taj separatizam i ostvari. Neće se BiH podijeliti, niti će u njoj biti novih entiteta. U takve avanture se niko neće upustiti. Dodik je nametnuo iscrpljujuće, višegodišnje natezanje kojim je kanio umoriti BiH. I umorio je sebe i one koji ga podržavaju. Najveće žrtve njegove politike su građani RS, i to više niko ne dovodi u pitanje. Ili će se Dodik mijenjati, i raditi za dobrobit građana, ili će ga glasači promijeniti. Neće moći popraviti stanje u RS radeći protiv BiH, to je nemoguća misija. Može nastaviti sa političkim iscrpljivanjem, ali ono neumitno vodi daljem ekonomsko-socijalnom iscrpljivanju, i novom talasu bunta koji će krenuti iz Banja Luke, jer tamo je i plaća i penzija niža nego u Sarajevu. Male plaće u kombinaciji sa velikim, neispunjenim obećanjima su opasna stvar.

Kako ste doživjeli nedavne komentare srbijanskom predsjednika Tomislava Nikolića u smislu da je BiH država ne može opstati, ali i ove posljednje pozive premijera Aleksandra Vučića Miloradu Dodiku u kontekstu brutalno izmišljene izjave turskog premijera Recpa Tyyipa Erdogana?


Biće sa Srbijom i srbijanskim liderima još tih vruće-hladno obrata. I bit će sve manje hladnog, jer Srbiji ne treba zatezanja odnosa sa BiH koje automatski znači zatezanje odnosa sa Evropom i SAD. Srbija ima teške ekonomske probleme, i ne može ih riješiti bez pomoći EU, a regionalna saradnja je preduslov takve pomoći.


Kako komentirate ovo stavljanje Turske pod znak pitanja na Balkanu u zadnje vrijeme? Najprije slučaj praktične zabrane ulaska turskih brodova u more kod Neuma, što je svojevrsni skandal s obzirom na dobre odnose dvije zemlje, a onda i slučaj nepostojeće izjave premijera Erdogana koju su protumačili kao prijetnju.


Uspjeh Turske i njenog harizmatičnog premijera Recepa Tayyipa Erdogana nervira mnoge. Taj uspjeh je u jednom trenutku nekima postao nepodnošljiv, pa se našao povod za proteste, za paljevine, za sataniziranje Erdogana. I na Balkanu su se probudili poznati atavizmi, neki smiješni strahovi od tzv. neootomanske politike. Turci su strpljivi, dobronamjerni, uporni ljudi i žele obnoviti i ojačati veze sa narodima Balkana. Sa svim, ne samo Bošnjacima i Albancima. I uradit će to, pobijedit će tu odbojnost pomažući i investirajući u region. U Bosanski Šamac su nakon poplave došli sa humanitarnom pomoći, ali i šmrkovima i deterdžentima. I oprali ulice!

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: