BiH
13

Gradnja deponije radioaktivnog otpada je projekat koji može ugroziti poljoprivrednu proizvodnju

Piše: A. B.
Foto: Centar za životnu sredinu
Foto: Centar za životnu sredinu
Nakon najavljene gradnje deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada na granici Bosne i Hercegovine s Hrvatskom, uslijedile su brojne javne rasprave, a jedna takva održana je u općini Dvor u Hrvatskoj. Na njoj su raspravljali stručnjaci iz obje zemlje, te istaknuli svoje nezadovoljstvo realizacijom projekta odlaganja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori zbog mogućeg utjecaja na životnu sredinu i lokalne zajednice.

Nadležnim organima uputili su apel za preduzimanje ozbiljnih koraka u cilju zaštite interesa građana i građanki s obje strane. Raspravi je prisustvovalo preko 40 zainteresiranih predstavnika lokalnog stanovništva, ali i institucija BiH i Unsko-sanskog kantona. Kako je saopćeno iz Centra za životnu sredinu, isti događaj je održan i ranije, ali su ga iz nepoznatih razloga svi prisutni napustili.

"Ne iznenađuje veliki broj prisutnih iz BiH. Područje koje je u potencijalnoj opasnosti od ovog odlagališta je većim dijelom na teritoriji BiH. Uprkos tome, uticaj na BiH uopšte nije obrađen. Međutim, ohrabrujuće je što sa svih nivoa vlasti u BiH, od općinskih preko kantonalnih pa do entitetskih i od strane građana i organizacija civilnog društva dolazi jak signal da ova priča nije ni blizu gotovoj", rekao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Nakon što su stručnjaci Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost iz Hrvatske predstavili Nacrt, prisutna javnost je uputila svoja pitanja i kritike. Većina prisutnih je bila nezadovoljna procesom, smatrajući da su dovedeni pred svršen čin, budući da se u predstavljenoj dokumentaciji razmatra samo Trgovska gora kao makrolokacija za odlagalište radioaktivnog otpada, bez moguće druge lokacije ili scenarija.

"Dio prezentacije se odnosio na sredstva za razvoj iz Evropske unije za koja bi se navodno lakše apliciralo uz sufinansiranje koje bi općina Dvor dobila za odlaganje radioaktivnog otpada. Ova sredstva su bila dostupna već godinama, a nisu iskorištena zbog drugih razloga. Koristiti tešku ekonomsku situaciju stanovništva kao argument za projekat koji može ugroziti poljoprivrednu proizvodnju kojom se većina bavi, je u najmanju ruku sramotno", izrazio je nezadovoljstvo Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene Centra za životnu sredinu.

Kako je portal Klix.ba ranije pisao o ovom slučaju, gradnjom deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada, stvorili bi se veliki problemi za građane obje zemlje, a ugrožene bi također bile životinje i priroda.

Ukoliko bi došlo do curenja radioaktivnog otpada i nuklearnog goriva, direktno bi bile ugrožene životinje koje se hrane sa prirodnih staništa.