"Zakonski okvir za zaštitu potrošača je značajno napredovao u proteklih šest do sedam godina. Zakon o zaštiti potrošača u BiH donesen je 2006. godine i, prema predpristupnim uslovima Evropske komisije, treba da bude spona između entitetskih politika tržišta", rekla je Bulićeva Srni.
Ona pojašnjava da u BiH postoje dva entitetska zakona o slobodnoj trgovini i o nadzoru ili kontroli nad tržištem, koji su u velikoj mjeri usaglašeni međusobno, ali i sa sličnim zakonima u zemljama EU i zemaljama članicama CEFTE.
"Zaštita potrošača stavljena je na nivo BiH i kroz Zakon o zaštiti potrošača trebalo bi da osigura podjednaku zaštitu i sigurnost svim potrošačima, da oni budu spona na tržištu, te da nas pripremi da sutra budemo evropski potrošači, jer tržište, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU, velikim dijelom zavisi od tržišta Unije", ocjenjuje Bulićeva.
Ona napominje da stvarna slika obično nije kao ona u zakonima i pravilnicima. Osim njihove nesavršenosti, neusaglašenosti ili kašnjenja, postoji problem neprimjenjivosti ili zaobilaženja iz raznih razloga.
Bulićava poziva na ulaganje većih napora na ažuriranju zakonskog okvira, prije svega prihvatanjem direktiva EU, harmonizaciju unutrašnjeg zakonodavstva i njegovo dosljedno provođenje.
Ona smatra da je neophodno, uz pomoć institucija, povećati domaću proizvodnju cijelim setom mjera, poput proširenja proizvodnje u svakoj oblasti gdje se nazire ma kakva komparativna prednost za domaću proizvodnju.
"Time, naravno, povećavamo i naše zarade od rada, zaposlenost i plate, odnosno i kupovnu moć potrošača i njihovu realnu platežnu sposobnost", kaže Bulićeva Srni.
Prema informaciji Saveza udruženja potrošača u BiH, zastupljenost domaćih proizvoda na maloprodajnim mjestima, odnosno supermarketima i mega marketima nije ni na nivou od 30 odsto.
Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH od početka ove godine primila je 53 žalbe građana - ugavnom su zabilježena kršenja potrošačkih prava u gotovo svim oblastima u kojima se aktivno provodi politika zaštite potrošača.
Struktura žalbi koje je Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH zaprimila u prethodnom periodu pokazuje da su se potrošači najviše žalili na telekome, banke, mikrokreditne organizacije, toplane, komunalna poduzeća i elektroprivrede.
Prema sektorima poslovanja, najviše žalbi se odnosilo na ekonomske usluge od opšteg interesa, zatim na finansijske usluge, kao i na postupanja u okviru komercijalnih usluga.
Prema pravima koja su najčešće uskraćivana, potrošači su navodili pravo pristupa osnovnim robama i uslugama, pravo na izbor i na naknadu štete i kompenzaciju.
Zabilježen je i porast broja slučajeva u kojima su se potrošačka prava kršila kroz ugrožavanja sigurnosti života i zdravlja potrošača.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
