Godina dana od nametanja: Šta se sve promijenilo od Schmidtove intervencije u izbornoj noći
On je 2. oktobra 2022. godine uputio i hitan zahtjev izabranom sazivu Parlamenta BiH da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica - implementacija presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu.
"Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja", rekao je Schmidt no njegovi zahtjevi nisu ispunjeni ni danas.
Također je poručio da se njegovim odlukama uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH.
"Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem", poručio je Schmidt 2. oktobra.
Nakon toga Vlada FBiH nije formirana skoro pola godine pa je Schmidt nakon niza upozorenja odlučio djelovati u skladu sa svojim ovlastima odnosno potegnuti za bonskim ovlastima.
To je potvrdilo da se Schmidt u oktobru malo "preračunao" i svoju odluku do kraja nije razradio. Bio je 27. aprila kada je "dirnuo" i u Ustav FBiH čime je omogućio novoj parlamentarnoj većini (Trojka i HDZ + stranke okupljene oko HNS-a osim HRS-a) da imenuju novu Vladu Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na funkciji premijera.
To je uradio na način da potpis jednog potpredsjednika FBiH taj dan nije bio potreban za imenovanje Vlade FBiH već samo predsjednika i jednog potpredsjednika. Tako je tog dana potpis SDA-ov Refika Lende bio nepotreban i Federacija BiH je dobila novu vladu.
Premijer, potpredsjednici i ministri Vlade Federacije koje je predsjednica Federacije BiH predložila u prijedlogu odluke koji je potpisala 30. marta 2023. godine, a koji je usaglasio jedan od potpredsjednika 3. aprila 2023. godine i izmijenjene 27. aprila 2024. godine, ovime se smatraju imenovanima u skladu sa članom IV.B.5. stav (1) Ustava Federacije.
U odnosu na raniji izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.
Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor.
Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa, a Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz reda sudija tog suda.
Odluke koje je nametnuo odnose se samo na nivo Federacije BiH i nisu obuhvatile nikakve promjene na nivou države BiH ili entiteta Republika Srpska.
