{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Emina Kadić: Moj otac Mehmed Spaho je otrovan u Beogradu

A
13.3.2013. u 09:31
322
1
Emina Kadić: Moj otac Mehmed Spaho je otrovan u Beogradu
322
Emina Kadić: Moj otac Mehmed Spaho je otrovan u Beogradu
Emina Kadić (Foto: Anadolija)
Dr. Mehmed Spaho, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih političara 20. stoljeća, lider Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) i prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) rođen je na današnji dan prije tačno 130 godina.
Čovjek koji je bio neupitni lider i vođa Bošnjaka između dva svjetska rata, odnosno stranke koja je ''jedina u monarhistočkoj Jugoslaviji po svom postanku i djelovanju bila regionalno bosanska'', pod nerazjašnjenim okolnostima umro je 29. juna 1939. godine.

Njegova kćerka, danas 91-godišnja Emina Kadić uvjerena je da je njen otac otrovan dan poslije srpskog praznika Vidovdan u hotelu ''Srpski kralj'' na Kalemegdanu u Beogradu.

''Došao je u hotel ''Srpski kralj'' ujutro 29. juna. Bio je u kupatilu. Po izlasku iz kupatila poslužena mu je ta kahva koju je popio i momentalno pao'', priča vitalna Emina, koju, kao kaže, pamćenje dobro služi.

Tada 17-godišnja Emina prva je primila vijest o smrti oca.

''Mati je bila u komšiluku. Ja sam se spremala... Zazvonio je telefon. Ja sam podigla slušalicu i saopćena mi je ta tragična vijest iz Beograda. Bilo je to strašno...'', dodaje Emina.

O događaju je odmah obaviješten i reisu-l-ulema Fehim ef. Spaho, brat Mehmeda Spahe, čovjek koji je, također, ostavio važan trag u historiji Bošnjaka.

List ''Pravda'' objavio je prije gotovo 78 godina da je Mehmed Spaho umro 29. juna 1939. godine u 9:30 sati. Prema historijskim izvorima, poručio je kahvu, koju je odmah popio ''i za sekundu bio mrtav''.

''Uvjerena sam da je on otrovan u hotelu ''Srpski kralj''. Naime, moj mlađi rahmetli brat Avdo dosta se interesirao za taj slučaj i istraživao je. On je svojevremeno otišao u Beograd i pronašao konobara koji mu je priznao da je tog 29. juna mome ocu u kahvu stavio otrov! Poslije su tog čovjeka u Beogradu prozvali ''Spaho''. Zašto nikada nije provedena istraga o tome, to je druga priča'', napominje Emina za agenciju Anadolija.

No, priča o atentatu nije bila slučajna. Na Spahu su prije njegove smrti bila pokušana tri atentata, dok je, kako se navodi, četvrti pokušaj bio uspješan.

Prema pisanju lista ''Pravda'', Spahu je na put u Beograd, među ostalim, ispratila upravo kćerka Emina, sin Zijah, koji je tih dana položio maturu na gimnaziji, te sin Avdo. Bili su, također, senator Uzeir-aga H. Hasanović, v. d. Gradonačelnika Sarajeva Muhamed Zlatar, direktor Šerijatske gimnazije Husejn Alić, šura Ibrahim Šahinagić i drugi.

Kako u svom djelu ''Mehmed Spaho (1883-1939) – politička biografija'' piše direktor Instituta za istoriju prof. dr. Husnija Kamberović, pred kobni odlazak u Beograd, uoči svoje smrti, Mehmed Spaho je bio jako zabrinut zbog najavljene mogućnosti da ''pregovori između Vladimira Mačeka i Krune u Beogradu mogu rezultirati podjelom Bosne i Hercegovine''.

Riječ je o Sporazumu između Dragiše Cvetkovića, predsjednika Vlade Kraljevine Jugoslavije i Mačeka u ulozi vođe političke koalicije Hrvatske seljačke stranke i Seljačko-demokratske koalicije. Sporazum je tretiran kao hrvatsko-srpski dogovor o sudbini BiH.

Prije smrti Spaho u Sarajevu saziva sastanak bošnjačkih prvaka na kojem je govorio o pregovorima Cvetkovića i Mačeka, koji bi se, prema njegovim saznanjima, imali završiti podjelom Bosne.

''Bio je mnogo zabrinut i nije ništa dobro predviđao. Izložio nam je da je skrenuo pažnju Kraljevskom namjesništvu na težinu situacije i motivisao naš stav u ovome: Muslimani Bosne i Hercegovine žele iskreni sporazum Srba i Hrvata radi okončanja hrvatskog pitanja. Ali ni u kom slučaju ne bi mogli da dozvole da se Bosna i Hercegovina cijepaju i dijele bez pristanka naroda i njegovih predstavnika, ne samo Muslimana, nego i Srba'', prenio je Kamberović u svojoj knjizi izjavu jednog od učesnika tih historijskih događaja.

Poslije duge diskusije Spaho je kazao kako će i dalje ''nastaviti svoju borbu i ni u kom slučaju neće dozvoliti da Kraljevsko namjesništvo donese jednu odluku koja nije po volji nama Muslimanima i našim interesima, pošto cijepa pokrajine u kojima žive Muslimani i tako nas dovodi u tešku situaciju''.

Nakon toga otišao je u Beograd, gdje ga je, znakovito, zatekla smrt. Po svjedočenjima savremenika, odmah nakon što se saznalo da je Spaho mrtav, sin jednog od bošnjačkih predstavnika u Beogradu u hotelu ''Srpski kralj'' povikao je: ''Ubiše ga...''.

Oni koji vjeruju u ubistvo, navode da je glavni naručitelj bio knez Pavle Karađorđević, koji je smatrao da je Spaho prepreka za Sporazum Cvetković-Maček o podjeli Bosne i Hercegovine, koji je, zaista, i sklopljen nepuna dva mjeseca nakon Spahine smrti, 26. avgusta 1939. godine. Opet znakovito, knez Pavle je i uputio dr. Spahi poziv na audijenciju u Beogradu.

''Pouzdano se zna da je ubistvo naredio knez Pave. On je bio glavnokomandujući u tom svemu. Moj rahmetli otac je bio smetnja Sporazumu Cvetković-Maček i nije dao da dođe do podjele Bosne. Volio je Bosnu i borio se za muslimane. Zbog toga je i ubijen, i to na Vidovdan. Činjenica je da je on mnogima smetao, a glavni razlog je to što nije dao podjelu Bosne. Bitni su motivi, a oni su očito postojali. Odmah nakon smrti moga oca Bosna je podijeljena. Moj otac je bio je svjestan da bi podjela Bosne značila i kraj Bošnjaka, a ne samo Bosne'', odlučno poručuje Emnina Kadić.

Emina priznaje da je sve dileme oko smrti njenog oca mogla riješiti obdukcija, ali ju, da li zbog vjerskih razoga ili eventualnih prijetnji, nije dozvolila njena majka, Spahina supruga Habiba.

''Majka mi je kasnije pričala, da se nakon očeve smrti o tome uopće nije smijelo govoriti, niti se Spaho uopće više smio spominjati. Takva je bila politika. O tome niko nije smio ništa ni pitati'', tvrdi Emina.

Zanimljivo, dopisnik istanbulskog lista ''Džumhurijet'', Mehmed Sulejmanpašić, objavio je 5. jula 1939. sumnju da je

Spaho otrovan, argumentirajući to i stavom šefa beogradske policije Dragog Jovanovića, koji je ''čitavo vrijeme bio u sobi sa Spahinim tijelom, istjerujući svakog koji se zadržavao više od pola minute''.

Tezu o atentatu na Spahu zastupali su historičar Mehmedalija Bojić, kao i akademik Muhamed Filipović.

Inače, do porodice Spaho svojevremeno su došla saznanja izvjesnog Tomislava Duvnjaka, rođenog u Imotskom, koji je pričao kako je on imao prijatelja zvanog ''Spaho'', koji se hvalio kako je taj naziv dobio zbog toga što je lično otrovao Mehmeda Spahu.

Taj ''Spaho'' je radio kao konobar u hotelu gdje je Mehmed Spaho imao apartman, te da mu je on lično sasuo otrov u kafu. Ovaj ''Spaho'' je tokom Drugom svjetskog rata bio partizan u 13. proleterskoj brigadi ''Rade Končar'', skupa sa Tomislavom Duvnjakom i često se hvalio svojim ''podvigom''.

U feljtonu Mustafe Resulovića koji je objavljen 1997. godine u sarajevskom ''Oslobođenju'' navedeno je da se taj konobar iz hotela ''Srpski kralj'' zvao se Dragan Vujić.

''Sa potpisom Kapetan Dragan Vujić Spaho, on se kao autor jednog priloga pojavio u knjizi 'Tri godine borbe 13. proleterske' izdanje 1945, izdavač Klub 13. proleterske brigade ''Rade Končar'', štamparija ''Vjesnik''. Dragan Vujić Spaho živio je kasnije u Beogradu kao pukovnik JNA i u susretima sa tadašnjim kolegama, među kojima je bio i Mehmedalija Bojić, ispričao o trovanju dr. Mehmeda Spahe u hotelu ''Srpski kralj'', gdje je 1939. radio kao konobar. Nije pričao po čijem je nalogu to uradio'', navedeno je.

Borio se za opstanak muslimana

Emina Kadić ističe da se njen rahmetli otac ''borio za opstanak muslimana''.

''Bio je vođa muslimana na kraju je i ubijen u toj borbi. Kada je primio resor Ministarstva saobraćaja u Beogradu, mogao je da zaposli puno muslimana kao šefova željezničkih stanica, što je i činio. Osnovao je i dvogodišnju Željezničarsku školu. Svršenicima je odmah bilo osigurano namještenje. To je tada, kao i danas, bilo važno'', ispričala je Emina.

Volio je sve ljude svijeta

No, Emina ističe da je njen otac volio sve ljude svijeta i da nije bio nacionalista.

''Bio je veliki ljubitelj cvijeća i strastveni filatelista. Nikada ljude nije dijelio po nacionalnosti. Njegovi prijatelji, filatelisti sa kojima se često sastajao, bili su Hrvat Jelavić, Jevrej Ungar i Srbin Ljeskovac'', kaže Emina.

Zašto se malo zna o Mehmedu Spahi

Emina ističe kako joj je žao što se o djelu Mehmeda Spahe danas malo zna u BiH, odnosno što se ono više ne izučava i što se o njemu više ne govori u javnosti. Bilo bi to, smatra Emina, važnije za Bosnu, nego za porodicu Spaho.

Mehmed Spaho ima jednu ulicu u Sarajevu. Emina priznaje da je to ''lijepa ulica, ali da su je jedva dobili''. Žao joj je što vlasti Sarajeva nisu ispunile molbu prodice Spaho da ime Mehmeda Spahe nosi ulica u kojoj je on živio.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: