Dvije godine borbe za Drinu: Sutra odlučivanje o gradnji hidroelektrana sa Srbijom
Sjednica koja se bavi pitanjem izgradnje hidroelektrana na Drini, trebala se održati u oktobru pošle godine. Poziv je članovima Zajedničke komisije dostavio Milomir Amović, predsjedavajući Komisije.
Za komentar razvoja događaja o koncesijama na rijeci Drini nakon odluke Ustavnog suda BiH iz 2020. godine, pitali smo stručnjaka za državnu imovinu Muharema Ceru.
Gotovo dvogodišnja priča o ustavnosti dodijeljenih koncesija za izgradnju hidroelektrana na Drini između entiteta Republika Srpska i susjedne države Republike Srbije još uvijek nije dobila svoj epilog.
Ustavni sud BiH je rješavajući po apelaciji donio djelomičnu odluku te riješio spor između BiH i entiteta Republika Srpska na način da je cijelu stvar proslijedio Zajedničkoj komisiji za koncesije kao drugostepenom organu koji rješava pitanje sporova koncesione naravi.
"U dva navrata je produžavan je rok za zajedničku komisiju, ali ona iz proceduralnih razloga svoje nekompletnosti, upitnih mandata te bolesti jednog od članova Komisije, nije mogla da donese konačnu odluku. Za istek drugog roka je vezana za sutra najavljena sjednica zajedničke komisije", kazao nam je Cero.
Smatra kako Komisija nije otklonila svoje pravne i proceduralne nedostatke što znači da je sastav Komisije sporan po svom mandatu jer su istekli mandati članova Komisije, te da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija svoja ovlaštenja iskoristio da bi za predsjednika imenovao aktualnog potpredsjednika kojem je mandat istekao.
"U takvom krnjem sastavu, ustavno i zakonski spornom, zakazana je Komisija za sutra koja ima zadatak da u meritumu riješi pitanje ustavnosti dodijeljenih spornih koncesija. Ostaje činjenica da je koncesija dodijeljena na način da susjedna država i jedan bh. entitet RS, sačinjavaju zajednički ugovor o dodjeli koncesije na desetine godina", istakao je Cero.
Radi se ukupno o tri hidroelektrane, a prva kapitalna jeste HE Buk Bijela. Investicija je vrijedna preko milijardu KM.
Cero naglašava da je koncesija neustavna jer su bh. entitet i Republika Srbija potpisale nešto što je u suštini međudržavni ugovor, iako jedna strana - Republika Srpska nema državni kapacitet već je samo jedna administrativna jedinica u državi BiH.
"Ustav BiH ne dozvoljava entitetima da ulaze u međudržavne ugovore jer Dejton nije entitetima priznao međunarodni subjektivitet, tj. da oponašaju države. Jasno je da entitet RS kao i FBiH nisu države, te da BiH nije državna zajednica već da su poddržavni administrativni aranžman", kazao je Cero.
Državni ustav za takav oblik sačinjavanja poslovnih dogovora predviđa davanje prethodne saglasnosti titulara državne imovine. Republika Srpska u slučaju hidroelektrana na Drini nije dobila ni prethodnu niti naknadnu saglasnost od Parlamenta BiH.
"Republika Srpska pokušava i dalje da fingira državni suverenitet, a ne da koristi svoja ovlaštenja iz Ustava BiH koja je dobila po Dejtonu", istakao je Cero.
To znači da se dodjele koncesije drugim državama mogu dogoditi isključivo u skladu sa saglasnostima koje za takve ugovore da državni parlament.
Cero upozorava da se pokušava iznuditi presedan ustavnog principa. Ukoliko bi ovaj aranžman entiteta i Republike Srbije "prošao", Republika Srpska bi funkcionirala kao država što bi joj omogućilo da sklapa istovrsne aranžmane i sa drugim međunarodnim subjektima. Takvo nešto bi promijenilo ustavni karakter BiH.
"Sam sastav komisije je dosta čudan. Zajednička komisija za koncesije kada rješava u pitanjima sukoba nadležnosti kod dodjele, što je konkretan slučaj, mora biti jasno uspostavljena. Sastoji se od sedam članova, tri člana komisije i predsjednik trenutno dolaze iz RS-a, a ostali iz FBiH i Distrikta Brčko. Oni moraju, barem je pravilo, da osiguraju i etničku participaciju. Ako pogledate strukturu, Komisija krši etničku participaciju, što ostavlja mogućnost inženjeringa", zaključio je Cero.
Proceduralni nedostatci već su dobili epilog na Apelacionom sudu BiH, a ponovno ih je aktivirao Mensur Šehagić, član Komisije.
Komisiji ističe rok koji joj je dao Ustavni sud BiH da predmet riješi.
Ukoliko se to ne dogodi, manje je vjerojatno da će Ustavni sud Komisiji ponovno dati rok za donošenje odluke, već bi u tom slučaju Ustavni sud tada riješio apelaciju u meritumu, a ne djelimično kao što je to bio slučaj 2020. godine.
