{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Duhovi Karađorđeva 23 godine poslije: Kako su Tuđman i Milošević spremali podjelu BiH

25.3.2014. u 10:54
50
234
Duhovi Karađorđeva 23 godine poslije: Kako su Tuđman i Milošević spremali podjelu BiH
50
Duhovi Karađorđeva 23 godine poslije: Kako su Tuđman i Milošević spremali podjelu BiH
Slobodan Milošević i Franjo Tuđman
Na današnji dan prije 23 godine u Karađorđevu je održan sastanak bivših predsjednika Hrvatske i Srbije, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. Tačne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti, ali nedugo nakon ovih razgovora uslijedila je agresija na BiH i njen pokušaj podjele.
Sastanak je inicirao Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ s namjerom da se razgovara o problemima u tadašnjoj Jugoslaviji. Iako je i sam Mesić trebao sudjelovati, Tuđman i Milošević su ga zaobišli, te su se nasamo sastali u Karađorđevu, 25. marta 1991. godine.

Upravo je Mesić godinama nakon rata u BiH otvoreno govorio o teritorijalnim pretenzijama tadašnjih predsjednika Hrvatske i Srbije, Tuđmana i Miloševića.

Mesić je istakao da je neposredno prije sastanka u Karađorđevu razgovarao sa Borom Jovićem, savjetnikom Slobodana Miloševića.

Pokušaj stvaranja velikohrvatske i velikosrpske države


“Bora mi je rekao kako BiH njih ne interesira u cijelosti, već da žele 63 posto Bosne. Obrazložio mi je kako je to bilo srpsko, jest srpsko i srpsko mora ostati. Rekao sam mu da je BiH posebna država i da bi to onda trebalo rješavati u Ujedinjenim narodima”, rekao je Mesić 2011. godine u razgovoru za hrvatski Nacional.

Milošević je tokom ovih pregovora zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu, a Tuđman i njegovo vodstvo su željeli osigurati dio BiH za Hrvate.

“Na zemljovidima koje su Tuđman i Šarinić donijeli nakon sastanka u Karađorđevu nisu bile iscrtane granice. Tuđman je na njima pokazivao gdje su granice Banovinske, a gdje takozvane Turske Hrvatske”, rekao je tada Mesić.

Da su Tuđmanov i Miloševićev apetit za širenjem teritorija tadašnje Srbije i Hrvatske bili jedan od uzroka rata u BiH, smatra i Nedžad Mulabegović, predsjednik Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI).

“To je općenito za Bosnu i Hercegovinu bilo jedno vrijeme sa negativnim predznakom, kada su Tuđman i Milošević pokušavali ostvariti ambicije stvaranja velikohrvatske odnosno velikosrpske države”, kaže Mulabegović u razgovoru za Klix.ba.

Naglašava da je sastanak u Karađorđevu bio samo jedan u nizu pokušaja dogovaranja podjele BiH.

“O sudbini Bosne i Hercegovine se nije odlučivalo samo na tom sastanku. To je samo bio dio jednog kontinuiteta dogovaranja podjele BiH. Nažalost, na političkoj sceni i danas možemo čuti izjave pojedinaca iz susjednih nam zemalja koji više govore o prostornom dezintegritetu BiH nego li o razvojnim procesima”, rekao je Mulabegović.

Milošević i Tuđman otvoreno govorili o teritorijalnim pretenzijama



O teritorijalnim pretenzijama Slobodana Miloševića tokom 1991. godine u svojoj knjizi Povijest Bosne je pisao i Noel Malcolm, ugledni britanski historičar i publicista:

“Na početku 1991. godine Milošević je otvoreno govorio da će on, bude li pokušaja da se federativna struktura Jugoslavije zamijeni nekom labavijom formom konfederacije, zatražiti da se Srbiji pripoje cijela područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine.” (Noel Malcolm, Povijest Bosne, 1995., str. 296)

Malcolm ističe da je slične apetite za bosanskohercegovačkim teritorijama imao i Franjo Tuđman:

“Milošević je bio otvoreno povezan sa pansrpskim planovima Dobrice Ćosića I Srpske Akademije, a Tuđman je izjavio da je većina bosanskih muslimana ‘neprijeporno hrvatskog podrijetla’ i da Bosna i Hercegovina tvori s Hrvatskom ‘nedjeljivu zemljopisnu i gospodarsku cjelinu”.

(Noel Malcolm, Povijest Bosne, 1995., str. 289)

O dogovoru Milošević-Tuđman pisao je 2012. godine i poznati hrvatski novinar Denis Kuljiš: “Obojica su imali isti prioritet – uspostavljanje i očuvanje vlastitog suvereniteta, uz eventualno teritorijalno proširenje u Bosni, samo što su od rezultata toga zajedničkog ratnog pohoda morali odustati pod neizdrživim pritiskom američke diplomacije”.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: