{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Država kojoj nije stalo: Zašto ubice Irfana Ljubijankića još nisu kažnjene

28.5.2014. u 08:03
50
45
Država kojoj nije stalo: Zašto ubice Irfana Ljubijankića još nisu kažnjene
50
Država kojoj nije stalo: Zašto ubice Irfana Ljubijankića još nisu kažnjene
Irfan Ljubijankić i Alija Izetbegović (Foto: Novo vrijeme)
Punih 19 godina je prošlo od pogibije dr. Irfana Ljubijankića, ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, a država BiH i njene pravosudne i istražne institucije gotovo da ništa nisu uradile da se pronađu i kazne počinioci i nalogodavci, ako ih ima.
Ljubijankić je ubijen u noći sa 27. na 28. maj 1995. godine, tačnije u jutarnjim satima 28. maja, kada su helikopter u kojem je bio na putu iz Bihaća prema Zagrebu raketom oborili pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine (VRSK) u blizini Slunja. Tada su ubijeni i njegovi saputnici Izet Muhamedagić, zamjenik državnog ministra pravde, Mensur Šabulić, savjetnik u Ambasadi BiH u Zagrebu, Fadil Pekić, pripadnik MUP-a BiH i Ljubijankićev pratilac, kao i članovi posade Mirsad Dupanović, Mihail Maksumenko Grigorijevič, kao i pilot Dudajev, inače Ukrajinac, za kojeg se također smatra da je poginuo, mada njegovo tijelo nikada nije pronađeno.

Ubistvo bh. delegacije ostalo je do danas nerazjašnjeno. Uprkos brojnim indicijama, država BiH i njene institucije, nikada nisu pokrenule ozbiljnu istragu u vezi sa ovim slučajem.

Tužilaštvo godinama daje isti odgovor



"U Tužilaštvu BiH postoji predmet koji se odnosi na obaranje helikoptera u maju 1995. godine, na području Slunja u Republici Hrvatskoj i pogibiju delegacije u kojoj je bio Irfan Ljubijankić, tadašnji ministar vanjskih poslova RBiH. S obzirom da je isti događaj istraživalo i pravosuđe Hrvatske, Tužilaštvo BiH je u proteklih nekoliko godina uputilo niz dopisa prema agencijama za provođenje zakona u BiH, sa ciljem prikupljanja svih dokumenata i dokaza o navedenom događaju. S obzirom da smo u više navrata tražili, a da nam još nije dostavljena određena vojna arhiva, u više navrata smo pisali urgencije, tražeći navedenu dokumentaciju. Nakon što prikupi svu potrebnu dokumentaciju, postupajući tužitelj donijet će tužiteljsku odluku u navedenom predmetu", kazao je za Klix.ba Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH.

U Tužilaštvu BiH već godinama zapravo daju isti odgovor na upite u vezi sa istragom pogibije bivšeg ministra vanjskih poslova.

Ljubijankićeva supruga Minka, sin Senad i kćerka Selma, kao i porodice ostalih iz delegacije, gube svaku nadu da će krivci ikada biti kažnjeni, ali ističu i da je to sramota države i njenih institucija.

Također, odranije je poznato da su za rušenje letjelice kod Slunja odlikovani pripadnici VRSK. Postoje čak i snimci na kojima Mile Mrkšić, haški osuđenik na 20 godina zatvora zbog zločina u Vukovaru, čita imena odlikovanih za "uspješno rušenje neprijateljske letjelice".


Na spisku se nalazi 14 imena, odnosno pripadnika VRSK, koji su odlikovani za rušenje letjelice mjesec dana ranije. Iako Mrkšić na snimku ne precizira o kojoj letjelici se radi, sa sigurnošću se može kazati da su ovih 14 pripadnika VRSK odlikovani upravo zbog rušenja helikoptera u kojem je bio ministar vanjskih poslova RBiH. Inače, srušen je samo još jedan helikopter na letu između Zagreba i aerodroma Ćoralići u Cazinu, ali u augustu 1994. godine. Mediji su ranije pisali da postoje indicije da nekoliko njih žive na području bh. entiteta RS.

Kao i u slučaju smrti nekoliko drugih dužnosnika iz ratnog perioda, tako su se i u slučaju pogibije Irfana Ljubijankića javljaju brojne kontroverze, od toga da je ubijen nakon što je helikopter oboren ili prizemljen, do toga da iza njegove smrti stoje pojedinci iz tadašnjeg političkog rukovodstva u Bihaću i Sarajevu. Ljubijankić je, prema tvrdnjama svjedoka, dan prije pogibije imao žustre rasprave sa nekim zvaničnicima u Bihaću, a vezano političke sukobe unutar tamošnjeg ogranka Stranke demokratske akcije (SDA) i vezano za novac koji je stigao iz Saudijske Arabije i trebao biti proslijeđen vojnicima Petog korpusa, što nije učinjeno.

Također, svjedoci tvrde da je Ljubijankić kada je ubijen sa sobom imao dokumentaciju koja svjedoči o nedozvoljenim radnjama, o ilegalnoj trgovini na području Krajine koju je trebao kasnije predočiti državnom vrhu. Navodno je sa sobom imao i torbu sa starim njemačkim markama, koje je trebao zamijeniti.

U prilog brojnim teorijama i kontroverzama o Ljubijankićevoj smrti ide i činjenice da je nekoliko mjeseci nakon što mu je posthumno uručeno odlikovanje "Zlatni ljiljan", provaljeno u stan njegove porodice te da je tom prilikom ukraden samo "Zlatni ljiljan".

"Molitva za Bosnu"



Ljubijankićeva supruga Minka za Klix.ba je kazala da porodici teško pada to što se rahmetli Irfana zvanično Sarajevo, ali ni Stranka demokratske akcije (SDA), čiji je istaknuti član bio, gotovo nikada ne sjete bar na godišnjicu njegove smrti.

"Sve je spalo na delegacije iz Unsko-sanskog kantona, kao da je on bio kantonalni ministar, a ne državni. On je bio i predsjednik Glavnog odbora SDA, ali niko ni iz te stranke se ne pojavljuje, kao ni iz Ministarstva vanjskih poslova. To je njihova sramota koja se ponavlja iz godine u godinu. Možda bi došli da je u Sarajevu sahranjen, ne znam", kaže Minka.

Spomen-obilježje Irfanu Ljubijankiću ispred bolnice u Bihaću
Spomen-obilježje Irfanu Ljubijankiću ispred bolnice u Bihaću


Navodi da je ogorčena i zbog toga što ne zna istinu o smrti svoga supruga, odnosno zbog toga što postoje naznake ko je kriv za njegovu i pogibiju njegovih saputnika, a još uvijek nema ni optužnice protiv počinilaca i nalogodavaca.

"Mene niko nije obavijestio o bilo čemu, bilo kakvoj istrazi. Devetnaest godina je prošlo, a mi još čekamo da nadležni urade ono što im je posao", kazala je Ljubijankićeva supruga.

Irfan Ljubijankić je bio jedan od osnivača SDA, obnašao je i funkciju predsjednika Okruga Bihać te stranke, bio je član njenog Glavnog i Izvršnog odbora, a 27. marta 1994. je izabran za predsjednika Glavnog odbora SDA. Ministrom vanjskih poslova BiH je imenovan u junu 1994. godine. Ljubijankić je i autor pjesme "Molitva za Bosnu", koju možete poslušati u videu.

Rođen je u Bihaću 1952. godine. Medicinski fakultet je završio u Beogradu, radio je u Libiji kao ljekar, a potom je specijalizirao otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju te završio postdiplomski studij iz medicine u Zagrebu. Posthumno je odlikovan Zlatnim ljiljanom, a Kantonalna bolnica u Bihać sada nosi ime "Dr. Irfan Ljubijankić". Zalagao se za multietničku BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: