{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


INTERVJU
/
Direktor Agencije za privatizaciju FBiH Šuhret Fazlić: Državnu firmu možete kupiti za 1 KM

12.7.2015. u 20:30
49
68
Direktor Agencije za privatizaciju FBiH Šuhret Fazlić: Državnu firmu možete kupiti za 1 KM
49
Direktor Agencije za privatizaciju FBiH Šuhret Fazlić: Državnu firmu možete kupiti za 1 KM
U povodu najave Vlade Federacije BiH o privatizaciji nekoliko državnih preduzeća razgovarali smo s direktorom Agencije za privatizaciju FBiH Šuhretom Fazlićem. Fazlić je za Klix.ba kazao kako Agencija ima dovoljno resursa da izvrši privatizaciju BH Telecoma i Elektroprivrede BiH ukoliko se Vlada i Parlament FBiH odluče za to.
Aktuelni direktor Agencije za privatizaciju FBiH Šuhret Fazlić kazao je kako Agencija nije na državnom budžetu i kako su do sada zbog toga često imali problema.

"Mnogo puta Agencija je bila u problemima zbog toga što se nisu mogli osigurati uslovi za rad. Tu ne mislim na plate s obzirom na to da imamo mnogo troškova vezanih naprimjer za angažovanje advokata van BiH, kao što su troškovi pred Međunarodnim sudom u Strazburu", rekao je Fazlić.

On je dodao da su na svu sreću u posljednje dvije ili tri godine to uspjeli riješiti.

"Mi faktički sami sebe finansiramo tako što moramo nešto prodati da bismo se uspjeli finansirati. Agencija sada ima dovoljno resursa da može funkcionisati i da se mogu isplaćivati plate. Kada smo već kod plata, smanjili smo ih za blizu 17 posto u posljednje dvije godine, a tople obroke smanjili smo na zakonski minimalac, kao i regres", istakao je Fazlić.

Nedavno je održana 13. sjednica Upravnog odbora Agencije za privatizaciju FBiH. Program rada Agencije sa planom privatizacije za 2015. godinu dopunjen je po Zaključku Vlade Federacije BiH. O kakvim dopunama je riječ i da li je Agencija dobila zvaničnu odluku Vlade Federacije BiH koja se tiče plana privatizacije za 2015. godinu?

Mi još uvijek nismo dobili odluku Vlade FBiH. Sa portala smo skinuli informacije o tome koje firme su strateške, koje s poteškoćama, a koje za privatizaciju. Iako je uobičajeno da Agencija bude obaviještena o ovakvim odlukama Vlade FBiH mi još nismo dobili zvaničan zaključak Vlade. Na osnovu skinutog s interneta dopunili smo spisak preduzeća za privatizaciju dvjema firmama i to Fabrikom duhana Sarajevo (FDS) i Sarajevo osiguranjem. Kada dođe zvanična odluka morat ćemo dodati i Mital. Gledao sam da odluka nije slučajno objavljena u Službenim novinama FBiH, ali nije. Da bismo naprimjer krenuli u privatizaciju Bosnalijeka mi moramo Vladi ponuditi odluku o metodi, načinu i rokovima privatizacije.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


Koje su to metode privatizacije?

Metode mogu biti tender, aukcija, slobodna pogodba i berza. Metode su regulisane Zakonom o privatizaciji. Kroz privatizaciju se prvo postižu cijena, radnici i investicije. To su osnovni uslovi koje mi želimo postići. Tu svakako mogu biti uzeti u obzir naprimjer i strateški partneri, razvoj, zadržavanje djelatnosti i slično. Ako hoćemo da postignemo ove ciljeve onda idemo na tender. Ukoliko to ne uspije onda idemo na slobodnu pogodbu, odnosno na pregovore. Za neka preduzeća koja kotiraju na berzi, možemo ići i metodom berze. Logično bi bilo da sva preduzeća gdje imamo manjinski udio idu na berzu, međutim, na berzi se samo postigne cijena. Ako bismo išli na berzu za sva preduzeća koja dobro kotiraju u ovom momentu dobili bismo samo 150 miliona. Prema našim procjenama to je potcijenjeno i zbog toga ćemo tragati za drugim načinom kako bismo pokušali izvući više novca.

Šta je sporno sa Mitalom?

To nije privatizacija nego je u ovom slučaju riječ o dokapitalizaciji, odnosno prodaji Kuvajćanima. Država je tu zadržala osam posto vlasništva i rečeno je da kupac u roku od pet godina mora ispuniti uslove, poslije čega će Mital preći u njihovo vlasništvo. Nakon pet godina trebalo je utvrdi jesu li uspjeli ispunili uslove vezane za proizvodnju čelika i zapošljavanje.

Možete li nam objasniti kako je u BiH dolazilo do privatizacija državnih firmi po iznimno niskim cijenama? Opšte je poznata priča da su neke firme privatizovane za nekoliko KM.

Državnu firma možete kupiti za 1 KM. To ću najbolje objasniti na primjeru firme Borac Travnik. Ako je ortačka grupa od dvije hiljade radnika kupila firmu za 2 KM i obećala da će zadržati svih dvije hiljade radnika, da će investirati milion i nešto, onda je to moguće. Tu se svakako cijeni i kupac jer nije isto da firmu neko kupi za 20 miliona pa je uništi za dvije godine zbog uništavanja konkurencije. Postoji razlika između takvih kupaca i onih koji dođu i kažu da će investirati i zaposliti dodatne radnike.

Teško da će preduzeća s poteškoćama u poslovanju biti svrstana u strateška preduzeća



Agencija je u svoj plan privatizacije za 2015. godinu uvrstila i desetak državnih preduzeća koja je Vlada Federacije BiH s druge strane svrstala u kategoriju firmi s poteškoćama. Očito postoje kontradikcije. Šta će biti s tim preduzećima?

Ta preduzeća jesu u našem programu, ali još uvijek ne znam šta će biti s njima. Konsekventno tome je što je premijer Fadil Novalić rekao da su to preduzeća sa problemima u poslovanju. Za njih bi trebala biti formirana nova agencija koja bi se bavila njima i koja bi ih pripremala za privatizaciju, što opet znači da ta preduzeća ne bi mogla ići u privatizaciju. Za njih nije bilo interesa ni ranije. Prodavali smo ih objektivno, odnosno nismo prodavali kapital. Naprimjer, neko može da dođe i kaže: 'Ja neću da kupim Agrokomerc nego hoću da kupim samo robnu kuću u Velikoj Kladuši'. Sva sredstva koja dobijemo naprimjer prodajom Agrokomerca idu Vladi FBiH, dok, ukoliko prodamo samo robnu kuću, onda to pripada preduzeću i ide za uvezivanje obaveza.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


Iz Vlade Federacije BiH saopćeno je da bi neka od preduzeća koja su svrstana u kategoriju preduzeća s poteškoćama u poslovanju mogla biti naknadno svrstana u kategoriju preduzeća za privatizaciju ili strateških preduzeća. Koliko je realno da ta preduzeća postanu strateška?

Nisam siguran. Mislim da ona zahtijevaju više pojedinačne intervencije jer sva ta preduzeća imaju problema sa velikim obavezama, hipotekama, uknjižbom i slično. Prvo se to mora riješiti. Jedno od tih preduzeća je Fabrika duhana Mostar koja bukvalno ne postoji. Prodana je oprema, sve je prodano, a ostali su samo nekakvi objekti. Slično je i s Hidrogradnjom koja također ima problem s obavezama prema radnicima. Ukoliko bi se podrazumijevalo da su ova preduzeća dužna državi izmiriti obaveze onda bi se to moglo prodati, što ne znači da bi to bile uspješne firme, ali bi se mogle prodati. Neće niko sada kupiti Remontni zavod Travnik koji u startu radnicima duguje 15 plata.

U planu privatizacije nisu obuhvaćeni BH Telecom i Elektroprivreda BiH. Šta mislite kada bi moglo doći do privatizacije ovih preduzeća?

Nemam mišljenje, zabranjeno mi je da ga imam. Agencija je prošle ili pretprošle godine na nivou ekspertne grupe predlagala određeni model privatizacije BH Telecoma pa se digla prašina zbog toga. To je politika Vlade i Parlamenta. Ja mogu samo reći da ukoliko se Parlament i Vlada opredijele mi imamo resurse koji bi to završili. Naravno, privatizacija BH Telecoma i Elektroprivrede BiH bila bi dobra privatizacija.

Sudovi u Srbiji odbijaju sve zahtjeve za vraćanje imovine FBiH



Šta privatizacija donosi BiH?

Privatizacija, u ekonomskom smislu, ako se radi kako treba i ako nije puko prebacivanje kapitala i imovine nekim u naše u smislu "daj ti da mi to damo određenom broju porodica" pa da određeni broj porodica u BiH živi dobro, a da ostali rade, veoma je efikasna. Država se opredijeli za tržišnu privredu i globalnu ekonomiju. Privatizacija bi trebala donijeti efikasnost u poslovanju i zapošljavanju, ali i nove investicije. U sociološkom smislu postoje određeni efekti privatzacije. Ukoliko jača privatni kapital onda se to pozitivno održava na vrijednost stavova i u svemu ostalom što nije privreda, kao što je zdravstvo. Odnosno, u svemu u čemu postoje zastarjela očekivanja koja još uvijek izviru iz državne socijalističke imovine, ako što je onaj pristup da je imovina naša, da smo ja mi stvarali, pa samim tim imamo pravo da ne dođemo na posao.

Šta je sa imovinom Federacije BiH u susjednim državama?

Do danas u tom smislu nije urađeno mnogo iz više razloga. Prvo je što su je pokrali, sakrili i prodali određeni direktori preduzeća i moćnici. Zbog toga je teško tome stati ukraj. Drugo je što su Hrvatska i Srbija svojom sudskom praksom i propisima uradile sve da se do toga teško dođe. I treće je naravno što ne postoji politička volja. Sve je prepušteno Agenciji i Agencija sada mora sudskim putem dolaziti do imovine, što je teško jer sudovi u Srbiji odbijaju sve naše zahtjeve, a u Hrvatskoj postoji uredba o zabrani raspolaganja tom imovinom i za svaki pojedinačni slučaj mora se tražiti izuzeće uredbe.

Koliko nam je poznato BiH je vratila svu imovinu susjednim državama?

Mi smo se utrkivali u tome da vratimo imovinu. Da su naši zvaničnici u traženje povrata utrošili pola energije kao što su uložili u vraćanje imovine Srbiji i Hrvatskoj mi bismo do sada vratili svu imovinu.

Cijena državnih preduzeća na berzi: Aluminij 66 miliona, Energinsvest 23 miliona, Energopetrol 10 miliona, Bosnalijek 15 miliona, Sarajevo osiguranje 11 miliona, Fabrika duhana Sarajevo 21 milion

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: