{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


David Bowie će prvi put predstaviti sliku na kojoj je prikazano silovanje muslimanke u BiH

15.12.2013. u 15:34
117
David Bowie će prvi put predstaviti sliku na kojoj je prikazano silovanje muslimanke u BiH
117
David Bowie će prvi put predstaviti sliku na kojoj je prikazano silovanje muslimanke u BiH
Foto: Jutarnji.hr
Slika "Hrvat i muslimanka", Petera Howsona, slikara koji je na svom platnu predstavljao užase rata u Bosni i Hercegovini uskoro će prvi put biti predstavljena u javnosti. Na slici je prikazano kako dvojica muškaraca u uniformama siluju ženu.
Naslov slike ne otkriva previše. "Hrvat i muslimanka" je ulje na platnu široko 153 i visoko 213 centimetara. No, njegov je sadržaj 1994. godine bio tako uznemirujući da ga ni naručitelj, Imperijalni ratni muzej u Londonu, nije htio uzeti u svoju kolekciju, objavio je Jutarnji.hr.

Peter Howson, škotski slikar koji je u međuvremenu stekao titulu Sir, nije očajavao. Skandal koji je izbio oko te slike doveo mu je još poznatijeg kupca. David Bowie platio mu je 18.000 funti, te je slika koju je gotovo nemoguće pronaći na internetu postala je dio njegove kolekcije, a ovih je dana objavljeno da će ta slika prvi put nakon 20 godina biti izložena u javnosti.

Bowie je osim te slike kupio još jednu - "Plum Grove", koja, kako je kazao autor, svjedoči o individualnoj patnji i okrutnosti.

Howson je uvijek slovio za osebujnog, provokativnog i kontroverznog slikara. Britanski ga mediji često časte pridjevom ekstreman. Još sredinom 80-ih stekao je svjetsku slavu nakon što su on i njegovi radovi privukli obožavatelje poput Madonne, Boba Geldofa i Micka Jaggera.

Djela su mu već tada postizala zavidne cijene, a on se danas prisjeća svojih čestih putovanja iz Londona u New York danas nestalim Concordeom i cjelonoćnih partijanja po svjetskim metropolama. Do tog je statusa došao nakon nimalo glamuroznog odrastanja u skromnoj radničkoj porodici u Edinburghu.

Već sa 18 godina je, u potrazi za sigurnim izvorom zarade, stupio u vojsku, ali je nakon godinu dana iz nje izašao. No, to kratko vojničko iskustvo bilo je tek uvod u ratno iskustvo koje će mu potpuno promijeniti život, piše Jutarnji.hr.

Dolazak u BiH



Imperijalni ratni muzej još od 1916. godine njeguje pomalo neobičnu tradiciju. Za gotovo svaki značajniji vojni sukob na Zemlji ta londonska ustanova odabere “službenog umjetnika” kojeg šalje u najvruća ratna područja kako bi svojom umjetnošću pokazao pravo lice rata, odnosno “rat onakvim kakav on to doista jest”. I Howsonu je pružena ta prilika. On je 1993. gdoine došao u Bosnu i Hercegovinu.

Howsonovo putovanje pokazat će se većim izazovom nego što je tada 35-godišnji umjetnik očekivao. Bio je toliko zgrožen prizorima nasilja, ubijanja i beznađa u BiH da je zatražio rani povratak u London, ne odradivši dogovoreni posao za Imperial War Museum koji je sponzorirao njegovo prvo putovanje.

Proglašen kukavicom jer nije mogao gledati stravične prizore na ulicama Sarajeva



Jedan BBC-jev dokumentarac prikazuje scenu u kojoj Howson, izbezumljen zbog prizora lokvi krvi na ulicama Sarajeva, baca svoju olovku i papir i viče: “Ja ovo ne mogu crtati!”

Britanska javnost nije imala pretjerano razumijevanje za njegovo ponašanje. U nekoliko je članaka jednostavno proglašen kukavicom, a pred vratima svoje kuće u Glasgowu redovito je nalazio perje koje su mu ostavljali lokalni šaljivci. On je, pak, poslije tvrdio da se morao ranije vratiti zbog bolesti.

Godinu dana kasnije, bolje pripremljen za stravične prizore, Howson ponovno dolazi u BiH, a ovaj put sponzorira ga britanska vlada. Tokom tog boravka nastala je serija slika, od kojih dio danas pripada stalnoj kolekciji Imperijalnog ratnog muzeja u Londonu. Jedna od tih slika je “Očišćeni” (“Cleansed”), jasna aluzija na etničko čišćenje.

Stravičan serijal



Slika prikazuje grupu muslimanskih prognanika kako, gladni i iznemogli, sjede na cesti čekajući konvoj koji će ih odvesti na sigurno. U pozadini su UN-ove trupe. “Bon Bon Alley”, pak, prikazuje bosansku djecu kako trče oko UN-ovih vozila i od ljudi s plavim kacigama mole slatkiše. No, nijedna od njih nije izazvala takvu buru kao spomenuta “Hrvat i muslimanka”.

Kao i na većini Howsonovih djela, slikom dominiraju moćne, stilizirane, iskrivljene muške figure. Ovdje su dvije i obje nose uniforme. Jedan je muškarac u prvom planu, a drugi u pozadini. Između njih je bolno prikazan nagi, ženski lik. Njih dvojica je siluju. Njena se glava ne vidi. Muškarci joj glavu silom guraju u WC šolju.

Posljednji put kad je prikazana, nakon Howsonova povratka iz BiH 1994., slika je izazvala nacionalno zgražanje i prijetila ozbiljnom ugrožavanju Howsonova ugleda. Naime, iako su neki kritizirali odluku muzeja da ne otkupi tu sliku, smatrajući da se ona temelji na potresnoj sceni koju slika prikazuje, tokom javne rasprave na vidjelo je izašao još jedan argument.

Prekršio pravila



Naime, Howson se nije držao fundamentalnih pravila muzeja - umjetnik mora svojim očima svjedočiti događajima da bi ih mogao prenijeti na platno. Slika je prikazana na izložbi i uvrštena u katalog, no činjenica da nije postala dio stalne postave uglednog muzeja učvrstila je stajalište da, kada se radi o ratnoj umjetnosti, umjetnik mora toj izuzetno osjetljivoj temi pristupiti isključivo na temelju vlastitog iskustva. Iako nije posve jasno je li se stravičan prizor na slici ikada dogodio, on stvara osjećaj nelagode za svakog promatrača.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: