BiH
43

Da li smo spremni za izbjeglice i šta im možemo ponuditi?

Piše: Irvin Pekmez
Foto: EPA
Foto: EPA
Izbjeglička kriza u Evropi dešava se na samo stotinu kilometara od granica naše države. Da li je Bosna i Hercegovina spremna za scenarij u kojem predstavljamo privlačan dio koridora prema EU?
Foto: EPA
Foto: EPA

Što se tiče utjecaja izbjegličke krize u susjedstvu, pomoćnik ministra za azil Marijan Baotić je u razgovoru za Klix.ba objasnio kako se temeljem pokazatelja migracionih kretanja u BiH i iz nje ne može zaključiti da smo iskusili neposrednu posljedicu.

"Također, prema trenutnim saznanjima ne postoje migraciona kretanja ka BiH pa se ne može reći da li se očekuje ili ne očekuje veći priliv migranata u BiH", rekao je Baotić.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina prema raspoloživim kapacitetima za sada može adekvatno odgovoriti trenutnom dolasku migranata, a ukoliko bi se taj dolazak povećavao, povećavali bi se kapaciteti i mobilnost.

"Vijeće ministara je na sjednici održanoj 8. septembra usvojilo Informaciju o procjenama i mogućnostima BiH po pitanju izbjegličke krize u regionu i Evropskoj uniji sa Planom hitnih mjera za osiguravanje dodatnih kapaciteta, kontrolu i upravljanje prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH", objasnio je Baotić.

On ne želi ulaziti u razloge zašto u ovom trenutku izbjeglice i migranti zaobilaze teritoriju Bosne i Hercegovine.

Foto: EPA
Foto: EPA

"Ako je neko pisao scenarij kretanja migranata kroz Srbiju I Makedoniju, a zaobišao Bosnu i Hercegovinu, onda je jedino piscu scenarija jasno zašto je to tako. Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku zemlja koja nije prepoznata kao moguća zemlja krajnje destinacije, pa ni zemlja tranzita. Kada je u pitanju masovno kretanje migranata oni žele ići putem bez puno prepreka i žele što brže doći do odredišta. U ovom trenutku to je put Makedonija, Srbija i ulazak u Mađarsku, a ne prelazak tri granice da bi se došlo do Šengen prostora", zaključio je Baotić.

Što se tiče nevladinih organizacija i spremnosti istih da se suoče sa eventualnim valom izbjeglica, s obzirom na kapacitete i organizovanost ističe se Društvo Crvenog krsta BiH.

"Crveni krst kao najveća nevladina humanitarna organizacija ima svoje volontere u svakoj općinskoj organizaciji. Oni su odani i za svaku potrebu reaguju, što se pokazalo i za vrijeme poplava. Naši volonteri su obučeni za psihosocijalne pomoći, davanje primarne zdravstvene zaštite... Ukoliko dođe do ulaska izbjeglica u saradnji s UNHCR-om i našim ministartvima mogli bi biti dobro organizovani jer što se tiče ljudstva neće biti nikakvih problema", rekla je za Klix.ba Lea Kujundžić, koordinatorica za mlade i međunarodnu saradnju Društva CK BiH.

Ukoliko dođe do prelijevanja krize u našu državu, vlasti bi mogle organizovati najmanje dva prihvatna centra u Delijašu i Salakovcu, ali i centre namijenjene za interno raseljene osobe u BiH.

Crveni krst zasad radi na prikupljanju robe koju u saradnji s kolegama iz Srbije i Makedonije prosljeđuje na potrebna područja.

"Humanitarna roba se sakuplja u općinskim organizacijama. Izbjeglice su na proputovanju i njima su potrebne stvari koje se ne kuhaju, poput keksa, dugotrajnog hljeba, paštete, mesnog nareska, šampona za suho pranje kose, paprine maramice i slični artikli", objasnila je Kujundžić.

Donacija se može izvršiti pozivom na jedinstveni humanitarni telefon 17-003 prilikom čega se doniraju dvije konvertibilne marke. Također, iznos se može uplatiti u Sberbanci na račun broj 140-101-11300020-18.