{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Da li porodilja iz Sarajevskog vrijedi više od porodilje iz Posavskog kantona?

5.5.2015. u 18:32
474
94
Da li porodilja iz Sarajevskog vrijedi više od porodilje iz Posavskog kantona?
474
Zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Maja Gasal-Vražalica smatra da će obrazloženje za neuvrštavanje porodiljskih naknada u budžetske planove kantona i dalje biti nedostatak novčanih sredstava, jer očito su od toga važnije naknade za automobile, računarsku opremu, enormni troškovi telekomunikacijskih usluga, te službena putovanja.
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji Okvirni zakon o porodiljnim naknadama na entitetskim nivoima, što u prijevodu znači da su Vlada Federacija Bosne i Hercegovine i Vlada Republike Srpske nadležne institucije za donošenje zakonskog okvira, a da su kantoni u Federaciji BiH i Javni fond za dječiju zaštitu u Republici Srpskoj odgovorni za njegovu primjenu.

Osnovna prava majki porodilja u FBiH okvirno su uređena Zakonom o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom, a kantonima je prepušteno da sami u skladu sa svojim budžetskim (ne)mogućnostima regulišu prava na porodiljne naknade i njihov iznos.

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i članica parlamentarne Komsije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Maja Gasal-Vražalica smatra da se već godinama u Bosni i Hercegovini upravo u ovom segmentu koji nema nacionalni predznak krše ljudskih prava, odnosno da se žene diskriminiraju po osnovu radnopravnog statusa, mjesta uplate doprinosa i mjesta prebivališta, ali i vremenskom periodu isplate porodiljne naknade, te računanja osnovice koja reguliše iznos porodiljne naknade.

"Prema federalnom Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica sa djecom propisano je da se porodilji utvrđuje naknada u procentu od ostvarene plate u periodu od šest mjeseci prije porođaja, a u skladu sa propisima kantona. U pojedinim kantonima ne postoje propisi kojima je ova oblast uređena i regulisana, tako da porodilje u tim kantonima nemaju isti tretman, visine naknada ili uopće pravo na naknade kao porodilje u kantonima u kojima je ova oblast regulisana propisima“, kazala je za Klix.ba Gasal-Vražalica.

U entitetu Republika Srpska ova oblast regulisana je Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom, Zakonom o socijalnoj zaštiti, Zakonom o dječijoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite, a u okviru kojeg je osnovan poseban fond, te se na pismeni zahtjev poslodavca priznaje pravo poslodavcu na sredstva za isplatu naknade netoplate majci koja je na porodiljskom odsustvu.

Postalo je normalno da porodilja u Kantonu Sarajevu vrijedi više od porodilje iz Posavskog kantona



Zakon o radu u entitetu Republika Srpska određuje pravo na naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva u visini prosječne netoplate koju je majka ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva, dok je u Distriktu Brčko ovo pravo regulisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i naknada iznosi 80 posto od plate koju je majka imala u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva.

"Iz navedenog se vidi da je u Federaciji Bosne i Hercegovine najnesređenije stanje. Postavlja se pitanje gdje su bili i čime su se vodili zastupnici kada su za ovaj Okvirni zakon dizali svoje ruke?! U Federaciji BiH svaki kanton ima svoja ministarstva koja su zadužena za oblast socijalne i zdravstvene zaštite, zaštite ratnih invalida i njihovih porodica, raseljenih osoba, izbjeglica, rada i zapošljavanja. Kantoni donose i usvajaju zakone u oblasti socijalne zaštite, koji nisu uvijek u skladu sa federalnim Zakonom o socijalnoj zaštiti. Nijedan član pomenutog Zakona ne navodi bilo kakvu obavezu federalnog ministra za rad i socijalnu politiku za sprovođenje ovog Zakona na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ne navode se ni kaznene odredbe za kantone koji propuste usaglasiti svoje zakone sa federalnim zakonom, a pomenuto nadležno ministarstvo nije poduzimalo nikakve mjere prema kantonima koji ne usaglase svoje zakone sa federalnim zakonom“, rekla je Gasal-Vražalica.

Ona ističe da je tako u Federaciji Bosne i Hercegovine postala normalna pojava da porodilja u Kantonu Sarajevo vrijedi puno više nego porodilja u Posavskom kantonu.

Pravo na naknadu za vrijeme trudnoće i porođaja majke koja nije u radnom odnosu različito je uređeno kantonalnim propisima. Budući da su neki kantoni imali, a očito će imati i dalje, velike poteškoće u osiguravanju sredstava za ove namjene, teško je i zamisliti da će u svojim budžetskim planovima ukalkulisati potrebu isplaćivanja porodiljnih naknada, te težiti njihovom ujednačavanju na entitetskom nivou.

"Obrazloženje će i dalje biti nedostatak novčanih sredstava za isplatu porodiljnih naknada, jer uvijek ima nešto važnije od toga. Auti, računarska oprema, enormni troškovi telekomunikacijskih usluga, službena putovanja i slično“, rekla je Gasal-Vražalica.

Osim neujednačenih propisa ili izostanka propisa, nejednak je i obračun visine naknade pri čemu se u nekim kantonima kao osnovica za obračun naknade uzima prosječna netoplata koju je porodilja ostvarila u posljednih šest ili dvanaest mjeseci prije odlaska na porodiljsko odsustvo, dok se u drugim kantonima uzima prosjek plate kantona/općine.

Gasal-Vražalica: Majke nisu socijalni slučajevi



Vijeće ministara BiH je u novembru 2010. godine donijelo Odluku o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za porodiljsko odsustvo u BiH.
Tom Odlukom definisano je da zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine imaju pravo na porodiljsku naknadu u visini prosječne netoplate, a pod netoplatom podrazumijeva se osnovna plata uvećana za minuli rad.

"Institucije BiH u skladu sa članom 104. Zakona o radu u institucijama BiH ne vrše refundaciju naknade po osnovu porodiljskog odsustva od Fonda za dječiju zaštitu i socijalnih zavoda. Majka porodilja nastanjena u Kantonu Sarajevo koja je zaposlena u državnoj instituciji uživa sasvim druga prava i visinu naknade u odnosu na majku porodilju koja je u Kantonu Sarajevo zaposlena u školi, bolnici, fabrici, uslužnom sektoru ili pak u privatnom sektoru, bilo da je ona vlasnica ili treće lice“, kazala je Gasal-Vražalica.

Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH regulisano je da državni službenici i namještenici za vrijeme porodiljskog odsustva imaju pravo na naknadu plate prema propisima kojima se uređuje ta oblast prema mjestu uplate doprinosa, s tim da razliku do visine pune plate uplaćuje organ državne službe u kojem taj državni službenik radi.

Danas kada u Bosni i Hercegovini maha uzima Bijela kuga, te kada uzmemo u obzir sve navedene diskriminacije s kojima se susreću porodilje, djeca i porodice, postavlja se pitanje da li će građana Bosne i Hercegovine za nešto manje od 100 godina uopće i biti.

"Čemu onda EU integracije, čemu NATO, reforme i čemu bilo šta kad nam se mladi rasipaju po svijetu, zasnivaju porodice u socijano osviještenim državama, kada mladi bračni parovi nemaju mogućnost kupovine stana i zasnivanja porodice, jer su većinom nezaposleni, a po dobitku jednog djeteta rijetko ko razmišlja o drugom, jer uz ovakvu potporu države, teško se odlučiti na još jedna usta koja treba hraniti, odijevati i odgajati“, rekla je Gasal-Vražalica.

Postavljaju se pitanja da li smo se odrekli porodice, da li nam treba Porodični zakon na nivou BiH koji će regulisati ne samo ovu oblast, već i mnoge druge oblasti kojima bismo dali značaj porodici, a samim time i društvu.

"Pitanje porodiljnih naknada nije žensko pitanje, niti ženski problem. Majke porodilje nisu socijalni slučajevi kojima naknade trebaju biti isplaćene iz socijalnog fonda, pri čemu se ograničava mogućnost isplate socijalne naknade onima koji su zaista u stanju socijane potrebe. To je problem svih nas, jer bez novih naraštaja – nema ni nas, a ni države Bosne i Hercegovine. Bosni i Hercegovini treba jedinstvena populacijska politika koja će regulisati politike, zakone i oblasti prema potrebama društvenih kategorija, a ne po teritorijalnom i nacionalnom principu, koji diskriminaciji i povredi ljudskih prava omogućava ulazak na velika vrata“, zaključila je Gasal-Vražalica.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: