{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Čović: Najbitnije je da jedan narod ne bira drugom njegovog člana Predsjedništva

F
15.10.2013. u 15:44
0
113
Čović: Najbitnije je da jedan narod ne bira drugom njegovog člana Predsjedništva
0
Čović: Najbitnije je da jedan narod ne bira drugom njegovog člana Predsjedništva
Dragan Čović (Foto: Klix.ba)
"Nije cijela igra bila osmišljena da EU šalje neki svoj prijedlog. Dogovorili smo se i obećali kako to nećemo predstavljati kao prijedlog EU-a jer to i nije njihov prijedlog. Nakon desetaka razgovora, što službenih, što neslužbenih, rodila se ideja da se ponudi jedno rješenje, a ono je najbliže onome što se predlagalo zadnjih mjesec dana; da pokušamo trajno riješiti za nas krucijalno pitanje – da jedan narod ne može izabrati člana Predsjedništva BiH drugom narodu", kazao je u intervjuu za Fenu predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović na novinarski upit je li EU bh. političarima koji su bili u Briselu ponudila neki svoj prijedlog glede rješavanja odluke "Sejdić-Finci".
Neke Vam stranke spočitavaju kako rješavanjem slučaja "Sejdić – Finci" želite prije svega riješiti hrvatsko pitanje u BiH.

Da, to se u posljednje vrijeme može čuti iz redova SDP-a i SDS-a. Odgovorno tvrdim kako ovim ne tražimo rješenje za hrvatski narod niti je ovo rješenje hrvatskog pitanja. Ovo je prije svega rješenje presude "Sedjić – Finci", ali iskreno, bilo bi idiotski da mi kao predstavnici svoga naroda uz rješenje presude iz Strasbourga ne pokušamo ispraviti i ovu nepravdu – da nam drugi biraju hrvatskoga člana Predsjedništva. Bio bih presretan kada bismo ovim riješili hrvatsko pitanje jer ga nismo još ni otvorili. Tek ga trebamo otvoriti i rješavati.

To je prepoznatljiv dio igre da se gurnu odgovornost na nas, predstavnike hrvatskoga naroda. Konačno se shvatilo da mi u FBiH moramo imati dvije izborne jedinice, samo je pitanje kako to nazvati a da nikome ne treba biti "prst u oku". Došli smo do nekih rješenja s SDA; minimalna multietnička pripadnost i to je najbolji prijedlog, ali je izgleda problem što je došao od HDZ-a.

Ni u jednoj varijanti se ne radi o podjeli F BiH već o načinu kako da drugi narod drugome konstitutivnom narodu u BiH ne izabere člana Predsjedništva. Nismo zaključili priču ni o neizravnom modelu izbora članova Predsjedništva, ako ne bude išlo ovo predloženo. SDS je posto nekorektna igrač u ovom cijelom procesu zbog njihova odnosa sa SNSD-om.

Dakle, taj novi model je kombinacija dvaju modela, kombinacija minimalne multietničke zastupljenosti koju je predložila hrvatska strana i modela SDA. Pojasnit ću na jednome primjeru. Imate izbornu jedinicu F BiH i svako se može kandidirati i poštuje se presuda „Sejdić – Finci“. Vi dobivate ukupan broj glasova u FBiH, ali se zbrajaju glasovi po županijama, što znači kako pored imena kandidata stoji broj glasova po pojedinoj županiju i onda će se zbrojiti njegovi najbolji rezultati u pet županija i te županije se prekriže. Za izbor drugoga kandidata uzimaju se najbolji rezultati iz preostalih pet županija. Po toj logici trebao bi biti izabran Hrvat, no i tu ima dosta zamki.

Može li se i ovako dogoditi izborni inženjering pa da opet Hrvatima drugi izaberu njihova člana Predsjedništva?

Po ovome modelu trebao bi biti izabran Hrvat, međutim i tu ima dosta zamki. Između ostaloga odbili smo prijedlog SDA da dva člana Predsjedništva ne mogu biti iz istoga naroda jer je riječ o modelu tzv. virtulnih (plutajućih) područja koja nisu fiksna. Taj prijedlog možemo prihvatiti jedino ako su ova područja fiksna. Nama je jedino bitno da hrvatski narod ima pravo birati svoga kandidata, a koga će izabrati i kojoj će taj kandidat političkoj opciji pripadati, nije važno. Bitno je što Hrvati žele, kao što su Bošnjaci željeli da to bude Komšić. Međutim, i ovdje postoji mogućnost tehničkog inženjeringa, a to je sad u raspravi. Hoćemo li u pet dana bilateralno napraviti dogovor s nekom od bošnjačkih stranaka (sa SDP-om sigurno nećemo) to je glavno pitanje. Ostaje nam SDA, u suprotnom neće biti ništa od toga.
I ovaj prijedlog gospodina Radončića (o neizravnom biranju) ide u prilog tome kako od toga neće biti ništa. Indirektan način izbora je dobar, ali za taj model nema potpore iz Republike Srpske.

Ko je kriv za još jedne propale pregovore u slučaju „Sejdić-Finci“ i ko bi pred građanima trebao snositi odgovornost za to ili će sve po starom običaju proći bez odgovornosti za političare, a loše za građane? (Može li se reći da su krive bošnjačke stranke jer su i srpske i hrvatske imale jedinstvene stavove o tom pitanju?)

Ovaj put je uistinu odgovornost na bošnjačkim strankama, ako uopće odgovornost treba tražiti. Mi smo svi krivi. Međutim, moramo biti iskreni. Hrvati su najmalobrojniji narod u BiH i ako BiH želi preživjeti kao moderna europska država u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna, onda je na brojnijem narod najveća odgovornost, kao što je u slučaju Mostara odgovornost na Hrvatima da riješe ovo pitanje. U konačnici, bošnjački komoditet im dopušta da se nekad mogu igrati s Komšićima, nekad s Budimirima, nekad s Jurišićima, nekada s Lijanovićima, kako bi rastočili hrvatsku političku scenu u BiH i smanjili utjecaj stožerne stranke, HDZ-a BiH.

Jer, kada bi se ova sadašnja politička scena među Hrvatima rastočila na tri četiri jake hrvatske stranke, hrvatski politički utjecaj bi u cijelosti nestao i to je svima jasno. Bez problema bi se oni „pokusurali“ na 90 posto područja BiH – ostalo bi samo nekoliko općina gdje su Hrvati. Taj im komoditet dopušta da imaju pravo i ne dogovoriti se jer ako se ne dogovorimo oko presude, onda ostaje sve isto. A kome to jedino ne odgovara? Jedino nama Hrvatima jer ostaje stari model po kojem Hrvatima drugi biraju člana Predsjedništva BiH. Uvjetna je odgovornost na Bošnjacima i oni su na djelu morali pokazati ono što govore u zadnje tri godine. Desetke puta smo svi potpisali da jedan narod neće drugima birati člana Predsjedništva BiH.

U BiH je evo završni dan popisa stanovništva, prvoga nakon rata. Izjavili ste kako je on prevažan za bh. Hrvate. Zašto? Što će značiti ako popis pokaže da je Hrvata u BiH u postotku znatno manje od popisa iz 1991., odnosno da se njihov broj kreće u okviru prosudbi Katoličke crkve – oko 450 000 i u tom kontekstu hoće li se saznati koliko se Hrvata vratilo na područje RS-a?

Za Hrvate je popis prevažan, ako ništa drugo zbog idućeg popisa stanovništva koji će biti. Mi se konačno moramo obvezati za svoj život uz svoju domovinu, a to je BiH. Hrvata će biti u broju oko 500 000. Ovo je klasična statistika i taj će popis isključivo služiti za te svrhe. Ali, ovo je dobar pristup za idući popis koji bi dao vjerodostojnu sliku o BiH. On će u jednoj mjeri pokazati kretanja stanovništva i naroda. U svakom slučaju, drago mi je da je konačno posao završen oko popisa, iako je bilo pomalo i improvizacija i da će mnogi puno naučiti iz ovoga. Ako je neko mislio neke podatke iskoristiti u neke druge svrhe, to mu neće uspjeti jer će biti puno mnogih koji će ovaj popis osporavati. On će ostati gola statistika, a i onako ćemo na sve podatke čekati dvije do tri godine.

Treba li veći upliv međunarodne zajednice oko rješavanja pitanja u BiH?

Ne treba se zanositi time, niko nama neće dati rješenje. I sad su neki pokušali uvući u igru međunarodnu zajednicu i kroz slučaj „Sejdić – Finci“. Oni su vrlo jasno kazali kako to nije njihov posao, već nas političkih predstavnika u BiH. Ja sam pobornik ideje da međunarodna zajendica treba raditi svoj posao, odnosno definirati standarde, a onda će građani BiH procjenjivati jesu li za te standarde i žele li se priključivati u europske integracije. Ista stvar je za NATO. Što se mene tiče, međunarodna zajednica i OHR trebali su davno zapakirati kofere i napustiti BiH. Recite mi ijedan potez u zadnjih pet godina koji je povukao visokog predstavnik U BiH za dobrobit građana ove zemlje. Ja ću vam navesti bezbroj primjera gdje su namećući rješenja htjeli narušiti odnose koje smo mi politički dužnosnici u BiH počeli graditi u pozitivnom smislu.

Čak bi se mogao izvući i zaključak da to neko i sustavno radi kako bi opravdao svoje postojanje. Možda to nije tako, ali se takav zaključak da izvući. Otkuda nam ovakva Vlada FBiH? Upravo miješanjem OHR-a. Da se OHR nije miješao, mi bismo morali sjesti i dogovorit se, jer ako se ne dogovorimo ništa neće funkcionirati i dignut ćemo ljude protiv sebe. Dakle, međunarodnu zajednicu ne treba previše implementirati u naše procese, dosta je vođenja alibi politike. Ako je mene narod izabrao, ja moram radit taj posao najodgovornije. I to ćemo gradivo mi morati vrlo brzo svladati. Bez toga smo „aut“. Sve su zemlje u regiji dobile neko vezivno tkivo ili s NATO-om ili s EU. A tamo nema ni Brisela ni OHR-a. Gdje smo mi u svemu tome?

Prema pisanju nekih medija, predsjednik SDP-a dr. Zlatko Lagumdžija opet zove Europu u pomoć jer su, po njemu, domaći političari nesposobni dogovoriti se oko krucijalnih stvari u BiH, kao što je biranje člana Predsjedništva, odnosno rješavanje presude „Sejdić – Finci“. U medijima je također procurila informacija kako je upravo on bio najnervozniji na tim sastancima, iznoseći svoja neslaganja s prijedlogom dvaju HDZ-ova, protiv kojih ni povjerenik za proširenje Štefan Fuele nije bio izričito protiv. Prigoda je da naši čitatelji o tome čuju iz prve ruke.

Brisel je bio mjesto gdje se na jedan korektan način vodila rasprava. Ali, kada vodite raspravu između tridesetak ljudi, među njima i desetak predstavnike Europske unije, jasno je da možete doći u situaciju da dignete ton, da se ne slažete s nekim prijedlozima. Gospodin Lagumdžija bio je malo nervozniji, ali nije imao neslaganja s prijedlozima dvaju HDZ-ova.

To je čak bilo više izraženo prema briselskim-bošnjačkim aktivnostima, nego hrvatsko-bošnjačkim, odnosno SDP – HDZ-ovi. Svi smo bili u nekom trenutku nervozni, ali on to kompenzira na drugi način, čim dođe u BiH. Sazove tiskovnu konferenciju i pojavi se kao spasitelj BiH. Ali to je dio klasičnog marketinga SDP-a gdje želi vratiti povjerenje onih koji su mu dali glas na proteklim izborima. Mislim da takva ideja dolazi malo prerano da napravi nekakav učinak, a s druge strani svi smo se dogovorili da nećemo davati takve izjave. Razumijem njegov stav jer građanski model je potrošen.

Rekli ste nakon zadnjeg sastanka u Briselu kako biste odmah prihvatili kompromisni prijedlog povjerenika za proširenje Europske komisije Štefana Fuele u vezi s provedbom presude Sejdić – Finci. Postoji li mogućnost, kako nagađaju neki mediji, da umjesto slučaja „Komšić“ dobijemo slučaj „Sejdić – Finci“, odnosno da Hrvatima drugi opet izaberu njihova člana Predsjedništva?

Mi zahtijevamo da rješenja budu čista i jasna – da jedan narod drugome ne izabire člana Predsjedništva. Poštujem ja i Sejdića i Fincija i sve druge koji se ne izjašnjavaju kako pripadnici Srba, Hrvata i Bošnjaka. To je svačije pravo, ali BiH je specifična zemlja. Bojim se da su danas Hrvati jedino vezivno tkivo u BiH jer im je izgleda jedinima stalo da je BiH i njihova domovina. Jedni je žele islamizirati, drugi prijetnjama odcijepiti. Jedino nama u HDZ-u je u zadnjih desetak godina stalo do toga da je BiH naša domovina, da je moramo urediti tako da se ne bavimo prošlošću, već budućnošću, a to nećemo ako se ne osjećamo jednakopravno.

Prepoznaje li to i međunarodna zajednica?

Čović: Apsolutno, samo je pitanje koliko oni imaju interesa i vremena to pitanje rješavati. Ne treba zaboraviti da su na proljeće u Europskoj uniji izbori. Ovo što se sve događa je u funkciji ne samo izbora u BiH već i u Europskoj uniji. Svako od njih iz Evrope traži neki način da poentira na određenim stvarima.

Na sastancima u Briselu nije bilo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Usprkos važnosti teme, nije došao. Kako Vi na to gledate?

S jedne strane mi je bilo razumljivo da ne dođe jer bi dobio bar desetak pitanja o tome koga predstavlja i tako dalje i tema bi između ostalog bio on a ne samo „Sejdić – Finci“. Imao je čovjek osam godina da se predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva, iako to nije. A koja je to područja s većinskim hrvatskim stanovništvom posjetio? Srpska nije, hrvatska nije Neka izračuna svoj radijus kretanja.

Hoće li u BiH biti prijevremenih izbora s obzirom na činjenicu da ni u F BiH niti u BiH ne postoji parlamentarna većina. Je li HDZ BiH spreman za prijevremene izbore, ako bi do njih došlo?

Besmisleno je sada postavljati pitanje prijevremenih izbora. Za dva mjeseca ulazimo u izbornu godinu, što znači i da se organiziraju, ne bi više bili prijevremeni izbori. Ali prije svega da bi se izbori održali treba nam nov izborni zakon Da bi se mogao donijeti treba ispoštovati odluke Ustavnog sudova u BiH i za Grad Mostar i za neke općine u RS-u. Ja vjerujem kako ćemo to riješiti i da će biti redovni izbori u desetom mjesecu iduće godine.

U FBiH nema parlamentarne većine, niti na razini BiH. Gdje se ona sada nalazi?

To vam je samo znak u kojem ambijentu mi djelujemo i živimo i kakvu politiku vodimo i u kakvom je ambijentu vodimo. Kada je neko promijenio Ustav F BiH tobože vođen konstitutivnošću naroda, svjesno je narušio i onaj okvir Daytona koji je nekada postavljen. Napravio je nešto opasnije i od onoga nazvanoga luđačkom košuljom. Da bi Federacija mogla uopće funkcionirati, moramo je vratiti u one okvire nečega što je realno. U F BiH žive dominantno Bošnjaci i Hrvati i svi ostali, naravno i Srbi. Isto kao što u RS-u žive dominantno Srbi pa i ostali, naravno Hrvati i Bošnjaci i to je realnost. I frizirati tu realnost kombinacijom 8-5-3 evidentno je proces koji u F BiH ne može normalno funkcionirati. Nikada se više ne smije napravi projekt „Alijansa“ niti „Platforma“ jer dovoljno su nam zla napravili.

Budućnost odnosa HDZ BiH i HDZ 1990 i odnosa Vaše stranke i SDA, pogotovo kada je u pitanju Grad Mostar u kojemu jedino nisu održani lokalni izbori i politička situacija u SBŽ jer su u početku HNŽ i SBŽ bile svojevrsni pandani. Kasnije je problem ostala samo ova županija jer je SBŽ izjednačena s ostalim županijama, kada su izbori i paritet vlasti u pitanju.

Mi imamo jedan strateški pristup kao stranka i jedan smo realizirali. U RS-u smo našli partnera prije četiri godine u SNSD-u. I to partnerstvo funkcionira, iako nemamo nijednoga potpisanog dokumenta o tome. Tražimo partnera među Bošnjacima već dugo vremena i mislim da smo u završnoj fazi da to uradimo sa SDA-om. Ovih dana gospodin Tihić je izašao iz bolnice i vjerujem da ćemo se iza Bajrama sresti. Gospodin Izetbegović intenzivno komunicira sa mnom i vjerujem kako ćemo taj odnos finalizirati. Naravno da i unutar hrvatskog naroda želimo imati partnera koji nešto znači. Prije svega to želimo raditi s 90-kom kroz Hrvatski narodni sabor. Na zadnjem HNS-u stranke su se dogovorile da idemo zajedno na izbore i to ćemo pitanje morati otvoriti i zatvoriti u iduća dva mjeseca. Nije to lagan proces jer ima deset stranaka. A s HDZ-om 1990 imamo 28. listopada sastanak vodstva jedne i druge stranke gdje će se na dnevnom redu naći „sve prljavo“. Pokušat ćemo napraviti kvalitetan odnos i što tješnji odnos. Taj dan mi bismo trebali dati novu dimenziju odnosima dva HDZ-a na dva načina: jedan je da ono što smo do sada radili nije dobro, sve poništavamo i idemo ponovno ili na drugi način: da kažemo kako je bilo dobro, ali i da se do kraja urade stvari koje su pokrenute. Imamo sada, početkom prosinca, mali test s izborima za načelnika u Kreševu. Upravo ćemo tu testirati novu suradnju i vidjeti jesu li s ovim HDZ-om ili nisu. Što se tiče grada Mostara, mislim kako ćemo to do kraja ove godine sa SDA-om sve izdogovarati . Prije toga treba se dogovarati za ove dvije županije. Na papiru je sve usuglašeno. Ako bi to brzo završilo, onda mislim kako Mostar nije bio problem.

Kriminal i korupcija, rak su rana društva u BiH?

Korupcija i kriminal su rak rana u cijelom svijetu. To nije ništa lokalno i nema veze s nacionalnošću, državama i tome slično. Najveće je to zlo koje prijeti u BiH i u svim je porama društva, od obrazovanja, politike i zdravstva. Od toga je do kraja oboljelo društvo i od toga se društvo mora izliječiti.

Hrvatsko pitanje u BiH. Kako ga i kada riješiti?

Mislim da će hrvatsko pitanje u BiH biti konačno riješeno kad bošnjački i srpski narod shvati da ovdje žive tri naroda i da sva tri moraju u svakom elementu vlasti biti ravnopravni. Nisam siguran da smo danas dostigli tu razinu. Siguran sam u jedno – da su svi shvatili kako će se to pitanje morati riješiti. To pitanje je do kraja otvoreno i ako smo u nečemu uspjeli unatoč negativnim trendovima, onda je to da smo naglasiti hrvatsko pitanje. Neki ga danas spominju čak i kad ne treba. Želio bih da u iduće dvije-tri godine to pitanje stavimo na dnevni red i temeljito s druga dva naroda riješimo. Do idućih izbora to neće biti jer ne možemo ni ove male korake napraviti. Bez rješenja ovoga, BiH neće moći funkcionirati kao normalna država.

TV kanal na hrvatskome jeziku u sklopu javnih emitera u BiH. Nije li apsurdno da se jednome konstitutivnom narodu uskraćuje pravo na ono što je svim konvencijama i međunarodnim pravnim stečevinama zajamčeno čak i nacionalnim manjinama?

To je jedan djelić jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH. I ako vam to još neko spori i povlači pitanje vitalnoga nacionalnog interesa, to je to što će se morati prevladati u glavama ljudi. Hrvatski kanal se već 10 godina nudi kao nešto što bi trebalo zadovoljiti Hrvate i čuo sam od svih visokih predstavnika da će oni to podržati kad dođe u Parlament BiH. I evo, imate sad javni servis, i u kakvom je stanju?

Na koncu ovoga razgovora, koji vodimo na veliki muslimanski blagdan Kurban bajram, Vaša poruka i ovom prigodom vjernicima islamske vjeroispovijesti.

Svima ga od srca čestitam i želim da ga svi koji ga slave provedu u miru. Ovo je prigoda da pokažemo duh zajedništva u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: