Čime BiH (ne) raspolaže u slučaju jačeg zemljotresa
"Ova jedinica dosad nije formirana zbog nedostatka političke volje u pogledu sastava jedinice i načina na koji bi se njome komandovalo. Međutim, mi smo u pregovorima s nadležnim tijelima i smatramo da ćemo konačno, do kraja godine, definirati pitanja bitna za formiranja ove jedinice, tako da bi ona mogla biti formirana, uz političku podršku, već u idućoj godini. Imala bi oko 150 ljudi, koji bi imali svu opremu prema propisanim međunarodnim standardima i bila bi kadra tražiti i spašavati ljude pod vodom, ispod ruševina...“, kazao je Brković.
Ako već nemamo jedinicu na državnom nivou, na nižim nivoima, prvenstveno u okviru civilne zaštite, imamo određena sredstva i ljude za spašavanje, no time, prema ocjeni našeg sagovornika, ne možemo biti zadovoljni. A i kako bismo bili kad, kaže Brković, u cijeloj državi, i to u Federaciji, imamo samo četiri psa trenirana za traganje i spašavanje ljudi ispod ruševina. Ti psi djeluju u okviru specijalne jedinice Federalne uprave policije. Dalje, dodaje Brković, Federacija raspolaže dvjema specijaliziranim kamerama koje su od velike koristi pri traženju ljudi ispod ruševina, dok ih Brčko Distrikt ima četiri, a RS, prema Brkovićevim saznanjima, nema nijednu.
Bez ikakve koordinacije
"Kada je riječ o građevinskim mašinama za čišćenje ruševina, tu je situacija takva da bi civilna zaštita angažovala mehanizaciju od firmi s kojima imaju ugovore. Međutim, veliki je problem što mi imamo kompliciran politički ustroj, tako da svaki nivo vlasti za sebe nabavlja određena sredstva i tu nema nikakve koordinacije, pa su ta sredstva često nedovoljna ili nisu odgovarajuća. Na taj način ne znamo čime tačno raspolažemo i koliko je dovoljno“, kaže Brković.
Ipak, kad se već nismo pobrinuli da se možemo sami spašavati na odgovarajući način, barem smo uredili zakonske propise i omogućili da nam stigne pomoć iz drugih zemalja u slučaju prirodnih nesreća. "Kroz naše propise smo uredili pitanja poput prelaska granice u hitnim slučajevima i slično, tako da smo to riješili na odgovarajući način. Imamo sporazume sa svim susjednim zemljama, pa i šire, i možemo očekivati da njihova pomoć u kriznim situacijama bude efikasna“, ističe Brković.
Napominje također kako je 18. aprila ove godine donesen dokument "Procjena ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća u BiH" u kojem su zemljotresi predstavljeni kao latentna opasnost koja prijeti BiH. "Analizu su proveli stručnjaci, koji su u obzir uzeli podatke o zemljotresima u našoj zemlji od 1905. godine. Zaključeno je kako su opasnosti od mogućih zemljotresa najizloženiji Banja Luka, Ljubinje, Trebinje, Ljubuški, Grude, Bosansko Grahovo te područje Treskavice“, istakao je naš sagovornik.
Na snazi pravilnik iz SFRJ
Dodaje kako je Ministarstvo u skladu s ovim dokumentom dalo određene preporuke institucijama u BiH, a u vezi s projektovanjem i građenjem u skladu s evropskim propisima, posebno u područjima za koja je ocijenjeno da su više izložena opasnosti od zemljotresa. Zasad je zagonetka koliko se graditelji pridržavaju ovih propisa i standarda. Brković ističe i kako je Ministarstvo predložilo donošenje novog pravilnika o građenju u tim seizmičkim područjima, budući da je još na snazi pravilnik iz SFRJ, čija je aktuelnost vrlo upitna.
Također, predložen je i program edukacije u vezi s ponašanjem prije, za vrijeme i poslije zemljotresa. Dosad je u tom smislu učinjeno vrlo malo: Ministarstvo je odštampalo nekoliko hiljada plakata, koji su podijeljeni djeci u svim osnovnim školama u BiH, a na kojima su data pojašnjenja o tome kako se treba ponašati u slučaju zemljotresa. Morali bismo, dakle, učiniti puno više, ali kao i u mnogim drugim slučajevima i oblastima, naša je politička volja uglavnom skoncentrisana na neka druga, političarima bitna pitanja.
