{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Brutalna sječa šuma na Bjelašnici, uništena planinarska staza stara skoro 100 godina

18.6.2015. u 18:17
1.638
165
Brutalna sječa šuma na Bjelašnici, uništena planinarska staza stara skoro 100 godina
1.638
Ekipa portala Klix.ba posjetila je danas zapadni dio planine Bjelašnice, gdje se nalaze planinarske staze stare skoro stotinu godina. Na ovom području je u toku pustošenje šume kojom se uništavaju prirodne ljepote i turistički potencijal ovog područja.
Na zapadnom dijelu planine Bjelašnice u toku je brutalna sječa šume i to na području između šumske ceste kod Bajte i planinarskih domova na Stanarima i Podgradini, kao i na dijelu između šumske ceste preko Raminog Greba do Stanara.

Na toj se lokaciji nalaze i planinarske staze stare skoro stotinu godina, kojima godišnje prolazi na desetine hiljada planinara, izletnika, turista i drugih ljubitelja prirode, a koje se ovih dana uništavaju i pretvaraju u blatne kaljuge.

"Lobiji na djelu": Uništavanje ekoloških i socijalnih funkcija šuma



"Bespoštedno se sijeku stabla stara stotinama godinama, kao i stabla sa planinarskom markacijom. Posječena stabla se izvlače velikim traktorima koji ostavljaju trajne ožiljke na tankom sloju osjetljivog šumskog tla. Čak je 80 posto drveća u tom pojasu šume označeno za sječu", navodi Anes Podić, koordinator projekata u udruženju građana Eko akcija.

On pojašnjava kako će, ukoliko se ovakva sječa nastavi, u čitavom tom šumskom predjelu na duži vremenski period, od barem sljedećih nekoliko decenija, biti potpuno degradirane ekološke i pogotovo socijalne funkcije šume koje su od ogromnog značaja za širu zajednicu, o čemu se, kako zakon nalaže, moralo voditi računa prilikom donošenja šumsko privredne osnove.

"Zadnjih godinu dana svjedočimo devastaciji šuma i brojnim planovima za izgradnju apartmanskih naselja. Uprkos brojnim apelima ljubitelja prirode i planinara, prije nekoliko godina uništena je jedna od najstarijih i najljepših staza na Bjelašnici, Josipova staza koja je vodila od Velikog polja do vrha planine", navodi Podić.

Pored toga, po zakonu o šumama Kantona Sarajevo, posječeno stablo se ne smije pomjerati od panja, dok se ne obilježi, premjeri i evidentira. Stoga ovakav način rada otvara široke mogućnosti za koruptivne radnje, pojašnjava Podić.

Iz tog je razloga udruženje građana Eko akcija iz Sarajeva 12. juna podnijelo prijave nadležnoj inspekciji, Upravi za šume i Ministarstvu privrede Kantona Sarajevo. Njihove reakcije i odgovor još uvijek čekaju.

Greben Bjelašnice, 12 kilometara dug i više od 2.000 metara visok, vidi se sa skoro svakog mjesta u Sarajevu. Duga tradicija planinarenja i turizma na Bjelašnici nastala je zbog blizine ove planine gradu, zbog ljepote njenih šuma, dolina, grebena, stijena i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta.

Devedeset posto vode kojom se snabdijeva Sarajevo dolazi s područja Bjelašnice i Igmana. Zbog visoke propusnosti tla ovih planina, skoro cijelo ovo područje je označeno kao vodozaštitna zona.


Tim Clancy: Vlast u šumama vidi samo kubikaže i KM



Tim Clancy, aktivista u oblasti turizma i promotor ljepota BiH u svijetu, te dobitnik grupne Šestoaprilske nagrade, navodi kako je na Stanarima bio mnoštvo puta, no kako danas ovo mjesto nije mogao prepoznati.

"Ja sam šokiran, ovo je potpuna devastacija. Svi nivoi vlasti kažu kako je naš prioritet razvoj turizma, a Evropska unija, UNDP i USAID imaju aktuelni projekt u vrijednosti od pet miliona KM s fokusom na planinski turizam. Oni, dakle, vrlo ozbiljno shvataju potencijal ove oblasti i svi eksperti kažu kako je naša najveća šansa za razvoj poljoprivreda, turizam i energetika. Ako je ovo čuvanje potencijala za turizam, onda smo mi duboko u krizi", navodi Clancy.

Dodaje kako se sječa šuma provodi na još brojnim lokacijama u RS-u, na Magliću, Zelengori i Treskavici, na Prenju, te kako Bosna i Hercegovina, iako posjeduje prirodne ljepote, sistematski uništava tu blagodat.

"Ja to ne mogu shvatiti. Ne mogu shvatiti apatiju vlade, da oni to ne vide. Kad misle o šumama, oni samo vide kubikaže i KM, nisu u stanju da vide širu sliku. Na vrhu ove, sada bivše planinarske staze nalaze se dva planinarska doma i 15 vikendica sa stotinu kreveta. Ko će sad doći ovdje da prespava i jede domaću hranu? Mi bukvalno ukidamo ekonomski razvoj za lokalno stanovništvo gdje u turizmu svako dobije svoj dio kolača. Ovo je čisti monopol, znamo ko je dobio novac od ovoga, a uništen je svaki potencijal da narod ovdje normalno i adekvatno živi", poručuje Clancy.

Dodaje kako je hitno potrebno donijeti zakon o šumama kojeg nemamo već pet godina, te kako bi to trebao biti hitan prioritet za vladu na svim nivoima. Pored toga, potrebni su šumski ekolozi i stručnjaci koji bi bili u stanju sagledati "širu sliku od kubikaže", kao i raditi na adekvatnijoj sječi, odnosno načinu ekstrakcije stabala koji neće uništiti staze i biodiverzitet.

"Ovakvim načinom gubimo sve. Ovo je jako primitivno i jako grubo", poručio je Clancy.

Umjesto planinarskih staza, rijeke od blata



Thierry Joubert je Holanđanin koji već 23 godine živi u Bosni i Hercegovini, a zadnjih 15 godina vodi turističku agenciju Green Visions.

"Bjelašnica je jedan od najvećih potencijala za razvoj turizma na ovom području i mi već 15 godina hodamo ovuda, dovodeći turiste. Nažalost, kad sam danas vidio stanje ove staze, shvatio sam da ja nemam gdje dovesti ljude. To je sramota. Čitava staza je uništena, mi više nemamo staze, imamo rijeke od blata", kazao je Joubert.

Navodi kako je ovuda prvi put hodao 1996. godine, a u blizini ima i vikendicu u kojoj su njegova djeca odrastala. Najžalosnije mu je to što ne mogu razgovarati sa vlastima.

"Ovo nije bitno samo za nas koji ovdje dovodimo strance, nego i za ljude koji žive ovdje. Svi mi pričamo o tome kako BiH ima strašne potencijale, no nažalost, uništavamo ih vrlo brzo", kazao Joubert i podsjetio kako je upravo Bjelašnica bila označena kao potencijalni nacionalni park.

U prostornom planu SR Bosne i Hercegovine, koji je u Federaciji BiH još uvijek na snazi, područje Igmana, Bjelašnice, Treskavice i Visočice označeno je kao nacionalni park - zbog visokih pejzažnih vrijednosti i visokog stepena biodiverziteta.

Nažalost, zbog utjecaja raznih lobija i zapreka unutar samog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prijedlog Zakona o nacionalnom parku "Igman, Bjelašnica, Treskavica, Visočica" sačinjen još 2005. godine, nije razmatrala čak ni Vlada FBiH, tako da ovaj prijedlog nikad nije ni stigao do Parlamenta FBiH.

S manje od dva posto državne teritorije unutar zaštićenih područja prirode, Bosna i Hercegovina je trenutno najgore rangirana zemlja u Evropi i jedna od najgore rangiranih u svijetu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: