Bivši premijer Grčke Papandreou za Klix.ba: Balkan nije imao vremena za demokratiju
Papandreou treći, sin bivših grčkih premijera Andreasa Papandreoua i unuk Georgiusa Papandreoua, bio je na funkciji premijera Grčke od 2009. do 2011. godine. Osim toga, bio je vođa Panhelenskog socijalističkog pokreta (PASOK) i predsjednik je Socijalističke internacionale.
U razgovoru za Klix.ba je govorio o važnosti demokratije za balkanska društva, o Bosni i Hercegovini i Grčkoj, migrantskoj i ekonomskoj krizi, kao i o problemu jačanja desničarskog populizma u Evropi.
Gospodine Papandreou, došli ste u Sarajevo gdje ćete u sklopu Sarajevofesta govoriti o demokratiji. Je li demokratija moguća u društvima kakva su balkanska?
Vjerujem da suštinska ideja demokratije može biti univerzalna. To je želja ljudskih bića da zajednički, kao kolektivitet, odlučuju i da preuzmu kontrolu nad vlastitim životima. Mi smo, nažalost, kreirali društva kojima je potrebno više kvaliteta i više slobode. Naravno, demokratija ima različite forme, pa je i starogrčka demokratija drukčija od onoga što imamo danas. Ideja starogrčke demokratije nije primjenjiva na ideju direktne demokratije, modelu reprezentativne demokratije, po rimskom ili američkom principu. No, možda bi ipak trebalo da se vratimo malo nazad, da tražimo načine kako da uključimo građane u javne poslove i da ih, naposljetku, i uključimo...
Naravno, itekako mislim da je sloboda građana moguća na Balkanu. Na mnogim dijelovima Balkana imali smo okupacije, ratove, diktature... Možda nismo imali vremena da izgradimo demokratske institucije, ali upravo to je razlog zašto bi trebalo da demokratija bude mnogo važna za nas. Jednostavno vjerujem da moramo uključiti ljude u naše zajednice, učiti jedni od drugih i živjeti zajedno mirnije.
Sastali ste se sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem. Šta je usaglašeno?
Razgovarali smo o problemima, ali ne mnogo o unutrašnjoj situaciji. Više o problemima integracije Bosne i Hercegovine prema Sjevernoatlanskom savezu. Razgovarali smo o tome kako mi na Balkanu možemo raditi zajedno i kako Zapadni Balkan treba jasnu perspektivu napredovanja prema evropskim integracijama. Razgovarali smo također o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, o tome što nisu dobile zeleno svjetlo za pregovore o članstvu u Evropskoj uniji. Mislim da svi moramo raditi zajedno kako bismo se razumjeli, to je veoma važno, te da Albanija i Sjeverna Makedonija dobiju zeleno svjetlo da započnu pregovore. I ne samo oni, nego cijela regija. To su stvari o kojima smo razgovarali.
Bit ću aktivan da kao predsjednik Socijalističke internacionale "poguram" takvu ideju Evrope, da "poguram" takvu politiku unutar Evrope. Nadam se da ćemo biti u stanju da dobijemo drukčiju odluku u martu kada će se sastati Vijeće Evropske unije.
Kod nas se u Bosni često upotrebljava floskula "zadužen kao Grčka". Kako se borite s tim problemom?
Postoji više načina. Kada sam postao premijer 2009. godine smo, na nesreću Grčke i grčkog naroda, morali donijeti različite odluke. Postoji nekoliko mjera koje regulišu dug i deficit, i koje predstavljaju svojevrsnu sigurnost da budžet neće prelaziti pad od tri posto. Sada imamo koliko-toliko siguran budžet i za to je trebalo nekoliko godina. Za dublje probleme bi trebale dublje reforme.
Grčka također ima burnu prošlost, što zbog diktatura, građanskih ratova... Mi, kao i mnoge druge države, imamo probleme, zbog čega je nužno potrebno graditi bolje institucije, težiti ka više transparentnosti, boriti se protiv klijentelizma, boriti se protiv korupcije, protiv poreskih opterećenja... Naravno, to nije samo grčki problem. To je problem prisutan širom svijeta.
To su problemi koji uništavaju naša društva i otežavaju da rastemo, da idemo naprijed. Grčka nije ekstreman slučaj, ali itekako može poslužiti kao upozorenje da finansijski sistem treba reformisati na globalnom planu, da je potrebno više jednakosti, i da se Evropska unija treba solidarisati sa svim svojim članicama.
Da li osjećate da vas je Evropska unija izdala na određeni način?
Ne, ja mislim da Evropska unija ponekad nije svjesna moći koje ima. Evropa je mogla lako i brzo utjecati na krizu, zato što su njena tržišta veoma fokusirana na Grčku i što je guraju u bankrot. Evropa bi mogla djelovati brže i snažnije. Drugu zamjerku imam na to što ne djelujemo kao kolektivitet. Mnogo ljudi kaže da je zaduženje grčki, a ne evropski problem. A ustvari je i grčki, i evropski problem. I globalni problem!
Nismo sposobni da razumijemo zaduženje i krizu, zbog čega se javljaju određeni stereotipi da su Grci lijeni i da ne žele da rade. Grci rade više sati nego mnogi drugi Evropejci. To su pogrešni stereotipi. Kad hoćete jednostavne odgovore, onda nemate prave solucije za rješenje problema. Spoznati vrstu problema je prvi korak ka njegovom rješenju.
Da, na kraju smo dobili solidarnost Evropske unije da se nosimo s problemom i dugom, ali mislim da je kriza dobrano utjecala na Grke, mnogo njih, i utjecala na pad BDP-a od 25 posto. Mogli smo to uraditi na mnogo bolji način.
Ranije ste kazali da ste vi i vaša porodica dobro primljeni u egzilu u Švedskoj i Kanadi. Kako danas gledate na migrantsku krizu u Grčkoj?
Bio sam izbjeglica za vrijeme diktature u Grčkoj, živio sam u Švedskoj i Kanadi. Također su moji roditelji bili u egzilu, kao i moj djed i moj pradjed. Dolazim sa velike liste izbjeglica. Ali to pokazuje da smo u jednom ili drugom smislu svi migranti, da se svi selimo i da smo u Evropi svi pomiješani. Zato nam je suštinski važan ljudski dignitet.
Naravno da je drukčije kada milion ljudi dolazi na određeno područje, to nije jednostavno. Naše društva ne mogu da apsorbuju toliko ljudi ako su sama u migrantskoj krizi. Zato smatram kako bi trebalo da zajednički riješimo taj problem, na nivou Evropske unije. To su stvari koje se neće same od sebe riješiti: migrantska kriza i klimatske promjene. To su stvari koje će donijeti još više izbjeglica i mi moramo biti sposobni da vidimo kako ćemo riješiti problem i regulisati migraciju. Bili bismo mnogo efektivniji da imamo jedinstven stav.
Svjedočimo sve većem rastu desnog populizma u Evropi. Kako se suočiti s tim problemom?
Desni populizam je demagogija i smatram je problematičnom, ali ta problematika neće biti riješena mržnjom i strahom. Može se riješiti jedino tako što ćemo nastojati da se borimo protiv nejednakosti i da radimo zajedno...
