Prilikom potpisivanja Protokola o saradnji u procesuiranju ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državnog odvjetništva Hrvatske u delegaciji Evropske unije u Sarajevu, kojem su prisustvovali glavni tužilac BiH Goran Salihović i hrvatski državni odvjetnik Mladen Bajić, Sorensen je naglasio da pomirenja u regionu mogu biti konsolidovana jedino garantovanjem pravde za žrtve, porodice i čitave zajednice.
"Današnje potpisivanje nam dolazi nekoliko mjeseci nakon zaključivanja sličnog protokola sa kancelarijom za ratne zločine Srbije i zbog toga želim da izrazim snažnu nadu da će implementacija novog protokola zajedno sa Evropskom unijom u pružanju pomoći pri procesuiranju ratnih zločina direktno pomoći borbi u jačanju vladavine zakona i procesa pomirenja u regionu", istakao je Sorensen.
Prema njegovim riječima, ovaj mehanizam mogao biti primjenjiv u barem 20 slučajeva koji su trenutno na razmatranju Tužilaštva BiH, ali se opseg primjene još uvijek nalazi u procesu procjene.
Glavni tužilac BiH Goran Salihović izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem protokola. Salihović je istakao kako Tužilaštvo BiH kroz ovaj protokol može procesuirati oko 50 predmeta, te izrazio nadu da će isti sporazum biti potpisan i sa Crnom Gorom, iako sa tom zemljom postoje samo četiri predmeta.
"To će pokazati da želimo regionalnu saradnju i da zločinci nemaju gdje pobjeći ispred pravde. Moramo napomenuti da je veliki zadatak pred nama, jer Haški tribunal ima oko 63 predmeta za 20 godina, a za 10 dana Tužilaštvo BiH dobilo je 40 predmeta. Molim vlasti BiH da imaju razumijevanja prema Sudu BiH, jer niko nema pravo da sa žrtvama manipuliše i da zločince ne dovede pred lice pravde", istakao je Salihović.
Protokol je izraz međusobne volje oba tužilaštva i omogućiće ostvarivanje rezultata koji se očekuju u progonu ratnih zločinaca, istakao je Mladen Bajić.
"Protokol po svom sadržaju stavlja zajedničku volju oba tužilaštva da razmjenjuju informacije i dokaze koji su bitni za otvaranje, pokretanje ili vođenje postupaka u BiH ili Hrvatskoj. To znači, ako Hrvatska ima određene dokaze ili podatke o zločinima koji su počinjeni u BiH, da će te podatke dostaviti BiH, ali i obrnuto", pojasnio je Bajić, dodavši da sporazumi nemaju državni karakter, neformalne su naravi i predstavljaju zajedničku volju.
Bajić je istakao kako ne može govoriti o konkretnim predmetima za koje je Hrvatska zainteresovana, a Tužilaštvo BiH raspolaže dokazima, te kako ne može reći ni broj tih predmeta.
"I BiH i Hrvatska ne dopuštaju međusobno izručenje, međutim kako je činjenica da dokazi o pojedinim djelima ratnih zločina imaju u obje države, došli smo u pat poziciju u kojoj daljnje postupanje nije bilo moguće. Bitno je da predstavlja zajedničku volju, ali i da je svako tužilaštvo gospodar svog predmeta, te da mu drugo tužilaštvo ne ulazi u nadležnost", pojasnio je Bajić, izrazivši uvjerenje da će u narednom periodu sa kolegama iz BiH postići da korištenje međusobnih informacija učini procesuiranje ratnih zločina učinkovitijim.
Današnji protokol potpisan je na temelju postojećih bilateralnih sporazuma o saradnji u građanskim i kaznenim stvarima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
