Od Međugorja do Imotskog
237

BiH dobila prvu dionicu evropske Camino mreže puteva u dužini od 75 kilometara

G. Š.
Bosna i Hercegovina je dobila svoju prvu dionicu hodočasničke staze po uzoru na španski Camino. Duga je 75 kilometra i povezuje Međugorje sa Imotskim, a dio je evropske Camino mreže puteva sv. Jakova koja vodi prema svetištu u Santiago de Composteli.
Staza se zvanično otvara danas u Međugorju iz kojeg na trodnevni put prema Imotskom kreće oko 150 hodočasnika koji će oživjeti ruralna područja Hercegovine u organizaciji Bratovštine svetog Jakova, te će donijeti jednu novu dimenziju turizma u našoj zemlji.

Prva bh dionica

Predsjednica Udruženja i voditeljica projekta Camino Međugorje Ivana Erić Silvestro za Klix.ba kaže kako je ovo prva Camino dionica u Bosni i Hercegovini, te da je duga 75 kilometara i da se prelazi za tri dana, dok se druga staza dužine 160 kilometara od Međugorje do Dubrovnika planira otvoriti u maju ove godine.

"Camino će oživjeti ruralna područja Hercegovine i rehabilitirati stare puteve, koji su označeni, tako da će hodočasnik imati mogućnost da krene sam uz osiguran smještaj za odmor svakih 15 kilometara. Za njih su formirane posebne cijene hrane i prenoćišta uz Camino registraciju, te će im se pređeni kilometri upisivati u Camino certifikat koji hodočasnik dobije u župnom uredu kad stigne u Santiago de Composteli", objasnila je Erić Silvestro za Klix.ba.

Oživljava zaboravljena mjesta

Ističe da je veliki interes domaćeg stanovništava za Camino Međugorje, što je raduje i dodano motivira za plan da se u narednom periodu radi na umrežavanju cijele Bosne i Hercegovine sa evropskom Camino mrežom, što će biti veoma značajno za oživljavanje brojnih mjesta i unaprijeđenje turizam u našoj zemlji.

Potpredsjednica Udruženja Luca Bajkuša naglašava da Camino nije samo za one koji mole krunicu i koji su hodočasnici nego za sve građane bez obzira na vjeru i naciju koji se žele susresti sa prirodom.

"Camino je izlazak u prirodu da se čovjek vrati onom svom bitnom odakle je i krenuo ustvari. I sam put za Santigao, na koji dnevno prema Santiago de Composteli iz Francuske kreće 500 do 800 ljudi broji svega 20 do 30 posto hodočasnika, sve su to zaljubljenici u prirodu, koji žele da vide i dožive kako pridoda diše. Tako da to nije samo za hodočašće, ni isključivo religiozno. Vodičima Camina je strogo naglašeno da jutarnja molitva Sv. Jakova može trajati samo pet minuta i tu nema organizovanih krunica ni glasnih molitvi, to je isključivo za vlastiti susret sa samim sobom u prirodi", pojasnila je Bajkuša za Klix.ba.

Camino Međugorje je podijeljeno u tri etape i uključuje hod tokom tri dana od Međugorja do Humca, od kuda se nastavlja do Tihaljine, a potom do Gorice, odnosno do Vinjana Donjih i Hrvatske.

Podržavaju ga Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona, Općina Grude i donatori iz Općine Čitluk, a u njemu vide perspektivu za razvoj turizma u našoj zemlji.

Veliki značaj

Inače, popularni španski Camino, odnosno put za Santiago je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španije i cijele Evrope, a vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova, zbog čega se naziva i Putem Svetog Jakova.

Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između Iberijskog poluotoka i ostatka Evrope u srednjem vijeku, a Vijeće Evrope mu je 1987. god. dodijelilo titulu "Glavne ulice Evrope".

UNESCO je 1993. godine proglasio španski i francuski dio puta za Santiago UNESCO-ovom svjetskom kulturnom baštinom.