BiH
759

Biciklisti: Staza je najbolji infrastrukturni projekat u Sarajevu nakon rata

Piše: E. S. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Biciklistička staza u Sarajevu je projekat koji su biciklisti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine čekali godinama. Na radost velikog broja populacije koja koristi bicikl kao osnovno prevozno sredstvo, dobar dio staze je već završen. Izgradnja od Stupske petlje je počela u oktobru prošle godine, a biciklistička staza je završena do naselja Čengić Vila.

Giro di Sarajevo, kao najveće udruženje gradskih biciklista Sarajeva, je putem protestne vožnje još od 2008. od vlasti zahtjevalo da se gradski biciklizam počne tretirati kao ozbiljan vid saobraćaja koji, kao i svaki drugi, podrazumijeva izgradnju profesionalno projektovane i pravilno izvedene biciklističke infrastrukture. Zbog toga su od 2012. godine počeli predlagati i konkretne i izvedive projekte biciklističkih traka i biciklističkih parkirališta od kojih su dva i izgrađena: biciklističko parkiralište kod BBI tržnog centra koje je bilo prvo takve vrste u Sarajevu, a zatim i malo, slično, biciklističko parkiralište iza Sarajevske katedrale.

Bicikl umjesto automobila

Članovi ovog Udruženja su itekako sretni i zadovoljni što je Sarajevo dobilo stazu, a kao krajnji korisnici su je i probali i svoje mišljenje o stazi objavili i na web stranici Udruženja. Iako ima nedostataka, za stazu kažu da je najbolji isfrastrukturni projekat koji je urađen u Sarajevu nakon rata.

"Očekujemo da će građani početi sve više koristiti bicikl umjesto automobila za odlazak na posao. Znamo svi kolika je drama zbog parkinga i zbog gužvi u saobraćaju. Mi smo presretni što je neko napokon skontao u kakvoj mi gabuli živimo i da je gradu potrebno nešto novo", rekao je za Klix.ba predsjednik Udruženja Giro di Sarajevo Nisad Selimović.

Moto Udruženja je godinama "Hoćemo staze svoje staze" i biciklisti su napokon dobili svoju stazu. To je jedno od rješenja za grad i ovo nije bilo potrebno samo biciklistima već svim građanima ovog grada.

"Ovo nije samo za boljitak jedne grupe ljudi, već za sve građane ovog grada. Sve je više automobila, zagađenje je sve veće, nervoza i stres su na svakom koraku, trotoari se uništavaju, uništavaju se zelene površine. Poboljšanjem biciklističke infrastrukture poboljšava i kvalitet života, ali samo u smislu ako je građani počnu koristiti sve više i na pravi način. Time bi se riješili mnogi problemi ovog grada, a ne samo problemi biciklista", mišljenja je Selimović.

Staza je dobra, ali može biti i bolja!

Nakon izgradnje prvih 500 metara biciklističke staze, sekcija od Stupske petlje do pijace Heco, značajan broj iskusnih gradskih biciklista je ima primjedbe o kvalitetu njenog izvođenja i predložio potencijalna poboljšanja. Članovi Udruženja Giro di Sarajevo su se obratili investitorima biciklističke staze Direkciji za puteve Kantona Sarajevo i Gradu Sarajevu kako bi im skrenuli pažnju na propuste.

O biciklističkoj stazi smo razgovarali sa masterom struke cestovnog saobraćaja, i saradnikom za biciklističku infrastrukturu u Udruženju Giro di Sarajevo Damirom Margetom. Rekao nam je da su gradski biciklisti često skretali pažnju na klizavost završnog sloja koji je urađen od pigmentiranog asfalta na prvoj dionici staze.

"Vizuelnim poređenjem završnog sloja biciklističkih staza od pigmentiranog asfalta u svijetu i one kod nas, zapazili smo da je sam završni sloj drugačiji po tome što je prilično uravnjen, bez hrapave teksture. Kako čitava priča ne bi ostala na subjektivnim primjdbama biciklista, odlučili smo testirati stazu u uslovima naglog kočenja i usporediti je sa paralelnom pješačkom stazom na istoj lokaciji. U uslovima suhog kolovoza, obje površine su pokazale slične rezultate. Ali, pri kočenju po mokrom kolovozu, na bicikističkoj stazi ispod Stupske petlje je zabilježen niži koeficijent trenja klizanja za 25-30 posto u odnosu na paralelnu pješačku stazu na kojoj je primijenjen standardni asfalt koji se koristi za ovu namjenu. Ono što nas kao udruženje biciklista za promociju gradskog biciklizma zaista raduje, i što smatramo vrlo pozitivnim potezom učesnika u građenju, je da liveni pigmentirani asfalt, koji je primijenjen na prvoj sekciji biciklističke staze nije primjenjen pri izgranji novih dionica biciklističke staze od Pijace Heco prema naselju Otoka. Umjesto njega je primijenjen asfalt koji je naknadno obojen posebnom bojom za puteve i koji ima potrebnu hrapavu strukturu završnog sloja što smatramo puno boljim rješenjem od prethodnog", pojasnio nam je Margeta.

"Testiranje prve dionice, Stupska petlja - Heco pijaca"

Napomenuo je da je velika prednost biciklističke staze u Novom Gradu bila dovoljna širina postojećih pješačkih staza koje je bilo moguće rekonstruisati, ali i da su očekivali da će na ovim lokacijama biti primijenjena nešto drugačija varijanta izvođenja same pješačko-biciklističke staze.

"Naime, i u svijetu, ali i u našim važećim Smjernicama za projektovanje postoji jedna druga varijanta poprečnog profila koji, pored same vizuelnog odvajanja biciklističke staze različitom bojom, i fizički razdvaja pješačku i biciklističku saobraćajnu površinu. Radi se o segmentiranom denivelisanom profilu, kod kojeg je biciklistička staza odvojena nivoom, odnosno oko pet centimetara upuštena u odnosnu na pješačku i ograničena ivičnjakom. Na ovaj način bi ugrađeni ivičnjaci dobili svoju novu funkcionalnost, a biciklisti, koji ne poštuju saobraćajnu kulturu, bili fizičkom preprekom (ivičnjakom) zaustavljeni prilikom prelaska sa biciklističke u pješačku stazu. Ovako bi se postigao veći stepen sigurnosti i zaštite pješaka kao osjetljivijeg i višestruko sporijeg učesnika na pješačko-biciklističkoj stazi. Primjere ovih profila imate i u Sarajevu, jer su i jugoslovenski planeri razmišljali o organizaciji biciklističkog saobraćaja u našem gradu. Denivelisane pješačko-biciklističke staze su još uvijek očuvane na mostovima Otoka (VI transferzala), mostu u ulici Topal Osman-paše (IV transfezala), a do 2012. godine je postojala i na mostu na Pofalićima, ulica Hamdije Čemerlića (II transfezala). Voljeli bi kada bi se upotreba ovakvog profila razmotrila i primjenila na novim dionicima biciklističke staze u Sarajevu, na mjestima gdje je to moguće", pojasnio je Damir Margeta.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba

Izrazio je nadu da će kompletni projakat biciklistička staza u Sarajevu biti što prije izgrađen jer je postojanje biciklističkih saobraćajnica zaista važan, ako ne i presudan faktor razvoja gradskog biciklizma kao vida saobraćaja u našem gradu.

Grad Sarajevo je dobio urbanističku saglasnost od Općine Novi Grad, na čijem području je završena izgradnja biciklističke staze. Staza prolazi ulicama Bulevar Meše Selimovića i dijelom Zmaja od Bosne, obostrano. Očekuje se nastavak izgradnje novih dionica na području općina Ilidža i Novo Sarajevo.