Oni od nadležnih državnih tijela i institucija traže da hitno zabrane daljnje prekopavanje te arheološke zone koju, kako navode, vrši nestručna osoba.
Navode da će, ukoliko se tako ne postupi, o svemu obavijestiti svjetske asocijacije, uključujući Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), te putem njih i UNESCO-a zatražiti zaštitu nacionalne baštine od vlastite administracije. Stručnjaci naglašavaju da je BiH potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti i čuvanju kulturno-historijskog nacionalnog blaga.
"Iza te lakrdije ne stoji zvanična nauka niti stručnjaci, odnosno arheolozi i historičari. Krajnje je nebulozno i pomisliti, a kamoli tražiti piramide na ovim prostorima. Svaki iole obrazovan čovjek zna kojem vremenu, prostoru i civilizaciji pripadaju takve gradnje", navodi se u saopćenju uz opasku da arheolozi i historičari znaju gdje se šta može nalaziti, kojem vremenu šta pripada i ko je šta gradio.
"Tražiti piramide u vremenu i prostoru kako to čini 'slobodni istraživač' Semir Osmanagić, čista je lakrdija. To ne bi zaslužilo našu pažnju da u javnosti ne vlada uvjerenje da iza te lakrdije stoji zvanična bh. nauka", kaže se u saopćenju za javnost.
Neshvatljivo je, navodi se dalje, da se dozvoli diletantu da rovi po zaštićenoj arheološkoj zoni, uništava nekropole stećaka, ostatke iz prethistorijskog, rimskog i srednjovjekovnog doba što su već davno arheolozi i historičari pretražili, a rezultate objavili u naučnim časopisima i edicijama.
"Za krajnju je osudu odnos bh. političara, pa i onih najvišeg ranga, koji javno iskazuju zahvalnost pomenutom istraživaču koji promovira ugled BiH u svijetu", kažu u saopćenju bh. arheolozi i historičari te dodaju da je još više za osudu da se sa svih strana nagovještava nemala financijska pomoć za ta istraživanja.
"To je nevjerojatno kad svi znamo šta se dešava sa Zemaljskim muzejom, Historijskim muzejom, Galerijom za modernu umjetnosi, Univerzitetskom bibliotekom, Muzejom za pozorište i književnost. Dakle, novca ima, ali ne za nacionalne vrijednosti, nego za lakrdiju čemu se smije čitav svijet", ističe se u saopćenju čiji su potpisnici arheolozi i historičari institucija iz Sarajeva, Zenice, Bijeljine, Tuzle i Mostara.
Među potpisnicima su profesori Filozofskog fakulteta Enver Imamović, Dubravko Lovrenović, Enes Pelidija, Zijad Šehić, arheolozi Zilka Vejzagić-Kujundžić, Mirsad Sijarić, Margita Gavrilović, historičar i arheolog Adnan Busuladžić, Muhiba Kaljanac i Alma Leka iz Historijskog muzeja BiH, konzervator i restaurator Esad Vesković, sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta iz Tuzle Bego Omerčević i asistent Sanela Dadanović, sa Fakulteta filozofsko-humanističkih znanosti Sveučilišta u Mostaru Snježana Vasilj i Ivanka Milićević te direktor Muzeja Semberija iz Bijeljine i arheolog Mirko Babić.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
