Banjalučka Ferhadija: Jedinstvena ljepotica u srcu grada
Jedna od ljepotica islamske arhitekture smještena u blizini banjalučke tvrđave Kastel, rijeke Vrbas i glavne gradske saobraćajnice, jeste džamija Ferhadija izgrađena davne 1597. godine (987. hidžretska godina), o čemu svjedoči i natpis postavljen na kamenoj ploči iznad ulaza.
Izgradnju džamije finansirao je Ferhad-beg (kasnije paša) Sokolović, koji je u razdoblju od 1574. do 1587. sagradio u Banjoj Luci 215 objekata. Banjalučki imam Muhidin Mustafić, priča o njenim karakteristikama i načinu gradnje.
“Vjeruje se da su džamiju gradili inženjeri i majstori iz Istanbula, te da su vjerovatno učestvovali i dubrovački majstori. Najprepoznatljiviji dio je bio portal, a vrata su bila izrađena od hrastovine i ukrašena geometrijskim motivima”, kaže Mustafić za Klix.ba.
On dodaje da je Ferhadija u stilskom pogledu predstavljala najbolji primjer osmanske arhitekture u Bosni Hercegovini, ali i šire.
“Zanimljivo je da je graditelj, nastojeći poštivati postulat osmanske arhitekture 'ostvariti idealan krug nad idealnim kvadratom', morao pravougaoni centralni prostor svesti na približan kvadrat u podnožju tambura da bi dobio kružnu, a ne elipsoidnu osnovu kupole, kao što su to dosada smatrali neki istraživači”, navodi imam Mustafić.
Banjalučka Ferhadija jedna je od najbolje osvijetljenih džamija sagrađenih na našim prostorima, zahvaljujući mnogobrojim prozorima.
“Ferhadija je imala zaista veliki broj prozorskih otvora i toliki raspon svjetlosti u unutrašnjosti građevine bio je sasvim nepoznato na našem tlu, kako prije tako i poslije ove zadužbine”, priča Mustafić.
Od svog nastanka, džamija je nekoliko puta bila uništena, uključujući i 1969. godinu kada je Banju Luku pogodio snažan zemljotres zbog kojeg se obrušio gornji dio minareta. Džamija je velikim dijelom bila uništena u noći između 6. i 7.maja 1993. godine, nakon čega je došlo do potpunog rušenja, a njeni ostaci prevezeni su na gradske deponije. Svi radovi na pronalaženju tih elemenata su završeni u julu 2007. godine, a trajali su oko 5 mjeseci. Kada je srušena džamija Ferhadija, nestao je jedan dio ne samo islamske, već i evropske kulture.
Ferhadija se sada nalazi u završnoj fazi rekonsrtukcije, te se u skorijem vremenskom periodu očekuje završetak radova.
“Poštujući međunarodne povelje i postulate aktivne zaštite koji govore o restauraciji i mogućoj rekonstrukciji nasilno porušenih objekata, a zahvaljujući arhivskoj građi, tehničkoj, foto, arhitektonskoj i geodetskoj dokumentaciji i sačuvanim ostacima ova obnova je ostvariva. Ona je važan element u očuvanju identiteta naroda i osiguranju njegovog opstanka”, ističe imam Mustafić.
On dalje naglašava da rekonstrukcija ovog vrijednog kompleksa ne znači samo dobijanje arhitektonski vrijednog objekta, već i uspostavljanje kontinuiteta prostornih odnosa.
“Sasvim je sigurno da rekonstrukcija ove džamije, kao i svih drugih porušenih objekata našeg kulturnog nasljeđa, ne znači samo dobijanje vrijednih objekata zanimljive arhitekture, sakralnih i funkcionalnih prostora, nego i uspostavljanje kontinuiteta prostornih odnosa, 'kao spone prošlosti i budućnosti' kako bi se vratilo lice ovim cjelinama, koje su imali prije rata”, dodaje Mustafić za kraj našeg razgovora.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježava Dan džamija 7. maja, na dan kada je 1993. godine srušena najveća i najpoznatija džamija Ferhadija u Banjoj Luci. Iako još nije potpuno završena, vrijedni ljudi aktivno rade na njenoj rekonstrukciji i nema sumnje da će po završetku biti opet jedna od najljepših džamija u BiH, a i šire.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
