{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Apsurdi na granici BiH i Hrvatske: Kuće u Bosni, njive u Hrvatskoj

A
8.6.2013. u 10:07
0
169
Apsurdi na granici BiH i Hrvatske: Kuće u Bosni, njive u Hrvatskoj
0
Apsurdi na granici BiH i Hrvatske: Kuće u Bosni, njive u Hrvatskoj
Stanovnici Martin Broda, sela koje se nalazi na području općine Bihać, 15 godina ne obrađuju i ne ubiru plodove sa svojih imanja u koje gledaju jer se nalaze na području Republike Hrvatske.
Mogli bi oni i preći preko ovog "zamišljenog" graničnog prijelaza jer nema granične policije, ali, ukoliko ih neko uhvati morali bi platiti velike kazne, što se nekima i događalo.

Stoga, ukoliko žele obići svoje imanje koje vide iz dvorišta kuće u kojoj žive, ukoliko žele da uberu plodove sa stabala, moraju ići na granični prijelaz Ripač ili neki drugi koji su od ovog mjesta udaljeni oko 100 kilometara.

Ekipa Agencije Anadolija posjetila je Martin Brod, koji obiluje mnoštvom prirodnih ljepota, gostoprimljivim ljudima, ali, dakle, i graničnim problemima.

Na ulazu u selo, dočekao ih je predsjednik mjesne zajednice Martin Brod Milan Radić koji je ispričao jedan od problema sa kojima se stanovnici ove mjesne zajednice suočavaju, granični prijelaz.

"Mi imamo problem sa Republikom Hrvatskom i graničnim prijelazom. 70 posto stanovništva ima posjede na prostoru Hrvatske, ali 15-tak i više godina ne mogu doći do svojih posjeda, obrađivati ih i živjeti od svog rada“, počeo je priču Radić.

On je objasnio da je prethodnih godina bilo dosta obećanja, počevši od visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, ali da se ništa nije riješilo.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


"Mislim da je Hrvatska najviše opstruirala taj pogranični prijelaz", nastavio je Radić priču o problemima stanovnika Martin Broda i dodao da postoje granični prijelazi, ali kod naselja Ripač i Strmica, a to su graniči prijelazi koji su udaljeni oko 50 i 80 kilometara od Martin Broda.

"Ja sam predlagao većini stanovnika da se udruže i da sudski traže odštetu od Hrvatske, međutim do sada nije ništa pokušavano. No, možda se to promijeni u budućnosti“, istakao je Radić i dodao da nije poznato nigdje u svijetu da čovjek ne može doći na svoj posjed, obrađivati svoju zemlju i živjeti od toga.

Radić je rekao da je mjesto Tiškovac, udaljeno 65 kilometara od Martin Broda, podijeljeno na tri dijela, desni dio pripada Hrvatskoj, lijeva strana je podijeljena na dva dijela, jedan dio pripada Bihaću, a drugi Bosanskom Grahovu.

Martin Brod je do Drugog svjetskog rata bio samo lijeva strana rijeke Une, područje koje je pripadalo Republici Hrvatskoj, dok se desna strana zvala Rmanj i ona je pripadala BiH.

Nakon Drugog svjetskog rata granice su određene vijencem brda koji nema naziva, a proteže se iznad Martin Broda, tako da su tada ujedinjene i desna i lijeva strana i prozvane zajedničkim imenom Martin Brod.

Milan Radić i Slavka Pajić (Foto: Anadolija)
Milan Radić i Slavka Pajić (Foto: Anadolija)


Penzionisana prosvjetna radnica Savka Pajić, vijenac brda, ali i svoje imanje do kojeg ne može doći, gleda iz svog dvorišta.

Savka je još 1968. godine iz Donjeg Lapca iz Hrvatske došla živjeti u Martin Brod.

"I moja i zemlja moga muža nalazi se u Republici Hrvatskoj. Moja u Donjem Lapcu, a muževa samo malo preko granice. On ima običaj reći, ja jednom nogom mogu da stojim u Bosni, a drugom u Hrvatskoj“, počela je Savka svoju priču.

Savka je dodala da oni sada ne mogu ni do jedne zemlje, pa čak ni do muževljeve koja je tako blizu.

"Ima svoju šumu, svoj gaj i mi ne možemo usjeći drvo i dovesti ga kući. Ne možemo obrati voće, a tek onaj osjećaj da ne možeš otići gore, to je strašno“, pojasnila je Savka.

Prema njenim riječima, ona i muž znaju riskirati pa nekada preći "zamišljenu granicu" i otići do imanja da malo otvore kuću, pokose dvorište.

"Gledam u svoju zemlju, a ne možemo do tamo. Pređemo mi krišom, nismo mi nikakvi kriminalci niti šverceri, samo dođemo do svoje kuće. Otvorimo je malo, uredimo dvorište..“, istakla je Savka.

Mjesna zajednica Martin Brod se sastoji od samog Martin Broda i još devet naselja. Nakon rata, tačnije od 1997. godine, ljudi su se počeli vraćati na ove prostore bez infrastrukture, bez vode, struje.. Na području ove MZ sada živi oko 400 stanovnika, većinom pravoslavne vjeroispovijesti.

Martin Brod ne samo da obiluje prirodnim ljepotama nego ima i legende o Martin Brodu koju je ispričala Savka Pajić.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


"Prije se zvao Rmanj, a ime je dobio po Marti, djevojci koja je živjela na lijevoj strani, a imala je momka na drugoj strani Une. Tako je djevojka prelazila Unu kako bi se sastajala sa dragim na drugoj strani“, pojasnila je Savka odakle ime Martin Brod.

Prema njenim riječima, većina ime ovoga mjesta naziva pogrešno, kao da je dobilo ime po Martinu, a ne po djevojci Marti koja je i stradala u ovoj rijeci.

"Vodostaj je porastao, dakle ona nije dobro procijenila prelazak preko rijeke, te se utopila. Tako da je ovo mjesto po njoj dobilo ime Martin Brod. Brod se zvalo mjesto gdje se rijeka može preći“, objasnila je Savka.

Pored problema sa granicom, stanovnici Martin Broda, ali i strani turisti koji dolaze u ovo mjesto, mogu uživati u ljepotama slapova koji se nalaze u ovom mjestu. Turisti iz cijelog svijeta ostanu bez daha dok posmatraju ove prirodne ljepote.

Naime, Martin Brod - zbog slapa, vidikovca ali i mosta koji se nalazi na tom mjestu - neki nazivaju možda i najljepšim selom u Bosni i Hercegovini.

Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 metra. Turisti u Martin Brod najviše dolaze zbog odmora, ribolova ali i bogate gastronomske ponude.

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: