Umjesto uglja
7

Analiza pokazala da se u Tuzli mogu koristiti obnovljivi izvori energije za daljinsko grijanje

B. R.
Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova u Evropi (Foto: A. K./Klix.ba)
Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova u Evropi (Foto: A. K./Klix.ba)
Nova analiza organizacije za zaštitu okoliša Bankwatch Mreža pokazala je da je tehnički moguće da se za tuzlanski sistem daljinskog grijanja koriste obnovljivi izvori energije umjesto uglja.

Kako su saopćili iz Centra za ekologiju i energiju (CEE) i Bankwatch Mreže, kao posljedica korištenja fosilnih goriva Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova na Zapadnom Balkanu i u cijeloj Evropskoj uniji. Ali, kako je navedeno, izvjesno zatvaranje termoelektrana u sljedećih 15 do 20 godina znači da se grad suočava s jedinstvenom šansom da modernizira svoj sistem daljinskog grijanja.

"Ova analiza je jasan dokaz da Tuzla ima održivu alternativu. Ostaje pitanje da li će gradske vlasti imati dovoljno političke hrabrosti da krenu u proces dekarbonizacije sistema daljinskog grijanja ili će građani Tuzle i dalje biti taoci uglja i Elektroprivrede Bosne i Hercegovine zbog čisto političkih interesa", poručio je Denis Žiško iz CEE-a.

Analiza, kako je istaknuto, nezavisnog konsultanta Bernarda Schneidera, koju je naručila Bankwatch Mreža, ispituje tehničke opcije za zamjenu izvora energije za sistem daljinskog grijanja sa ugljena, koji se trenutno koristi na obnovljiva rješenja, i ukazuje da je to u potpunosti izvedivo.

"Planiranje naprednih rješenja niskotemperaturnog daljinskog grijanja u Tuzli treba početi već sada, jer će svaka izvediva tehnologija, u kombinaciji s mjerama energetske učinkovitosti, trebati nekoliko godina da se implementira - od osiguravanja investicija do prolaska kroz procedure izdavanja dozvola, do završetka izgradnje, do stvarnog rada. Vrijeme je da vlasti u Tuzli preduzmu odlučujući korak u ovom procesu", naglašeno je.

Prema analizi, optimalni scenarij predviđa transformaciju mreže daljinskog grijanja u niskotemperaturnu mrežu četvrte generacije, pri čemu važnu ulogu imaju solarne termalne i fotonaponske elektrane, toplotne pumpe i podzemni kapaciteti za skladištenje energije.

"Obaveze koje zemlje preuzimaju na tekućoj klimatskoj konferenciji (COP26) trebale bi poslužiti kao podsjetnik vlastima u Bosni i Hercegovini da je imperativ postupno izbaciti ugalj najkasnije do 2035. i stati na kraj zabludama o budućnosti uglja u Tuzli. Postoje novac i rješenja za čišćenje gradskih toplinskih sistema, ali potrebna je politička odluka", zaključila je Nataša Kovačević iz Bankwatch Mreže, saopćili su iz CEE-a i Bankwatch Mreže.

Analiza je dostupna na ovom linku.