{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Američki analitičar: BiH, zemlja sa tri predsjednika, 13 premijera i bez pristojne vlade

10.11.2015. u 18:19
421
129
Američki analitičar: BiH, zemlja sa tri predsjednika, 13 premijera i bez pristojne vlade
421
Američki novinar i politički analitičar Franco Galdini napravio je osvrt na politički sistem i uređenje Bosne i Hercegovine.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


U tekstu koji je napisao za site Theatlantic.com, američki novinar i politički analitičar Franco Galdini Bosnu i Hercegovinu naziva "zemljom sa tri predsjednika, 13 premijera i bez pristojne vlade", osvrćući se na činjenicu kako je američko posredovanje u stvaranju Dejtonskog sporazuma 20 godina nakon rata BiH pretvorilo u haos.

Sljedećeg mjeseca se obilježava 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini koji je trajao više od tri i po godine i u kojem je stradalo više od 100.000 ljudi, te raseljeno više od dva miliona ljudi.

Ipak, sudeći prema riječima Richarda Holbrookea, američkog diplomate i glavnog arhitekte ovog ugovora, Dejtonski sporazum je donijela "nestrpljiva američka administracija koja je bila odlučna samo u jednom - da okonča rat, a ne da uspostavi temelje održive i države sposobne za opstanak".

Dvadeset godina kasnije pokazalo se da je Holbrooke bio upravu.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Dejtonski sporazum je, piše Galdini, stvorio vizantijski vladajući sistem koji, umjesto da rješava konflikt, samo još više produbljuje razlike i podjele koje su se javile nakon rata, pa je tako Bosna i Hercegovina podijeljena na dva entiteta - Federaciju i Republiku Srpsku, da bi potom bila podijeljena na deset kantona. Brčko je dobilo poseban status distrikta, dok se predsjednici rotiraju kao predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.

"Sa populacijom od 3,8 miliona ljudi, Bosna i Hercegovina ima tri predsjednika, 13 premijera, više od 180 ministara i 700 članova parlamenta. Rezultat je haotično političko ustrojstvo. Podjele se osjete u svim dijelovima zemlje, u svakom životnom aspektu. U Mostaru, sve je podijeljeno na dvoje, pa tako postoje i dvije različite kompanije koje odvoze smeće - u istočnom, bošnjačkom dijelu, tu je Kosmos, a u zapadnom, hrvatskom dijelu - Parkovi, baš kao što i škola ima dva imena - Mašinsko-saobraćajna na bosanskom, te Prometna škola na hrvatskom", kaže aktivist Đenan Jelin.

Ova podvojenost svega, piše Galdini, može se činiti i komičnom, a Dejtonski sporazum je donio mnogo štete Bosni i Hercegovini i njenom razvoju.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


"Politički sistem koristi Dejton za uspostavljanje moći. Dejton je prikladno žrtveno janje i izgovor zašto se ništa ne uradi po pitanju pljačke državne imovine i rastuće korupcije", kaže Nermina Mujagić, profesorica sa Političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

O ovom političkom sistemu, nastavlja Galbani u tekstu, koristi imaju samo ratni profiteri i politički moćnici, skupa sa svojim porodicama i prijateljima. Ogroman problem je i nezaposlenost društva, a procjenjuje se kako je 40 posto stanovništva nezaposleno, od čega je 60 posto mladih, koji napuštaju ovu zemlju u potrazi za boljim životom u Evropskoj uniji.

Na površini, sve se čini uredu, kao da je država obnovljena. Ipak, to su samo privid i obmana, a dokaz za to su brojni protesti i demostracije, kao što je onaj koji se dogodio u februaru 2014. godine koji se proširio po čitavoj državi.

Vlada Republike Srpske proteste je opisala pokušajem da se rastavi njihov entitet, te uspjela u zaustavljanju te "zaraze", dok su političari u Federaciji započeli kampanje protiv radnika, nazvavši ih huliganima i narkomanima, koristeći nacionalnu retoriku kako bi podijelili demonstrante.

Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba


Nadajući se da će ući u EU, Bosna provodi nove reforme kojima podupire ekonomske reforme, uključujući čak i više privatizacije. No, reforme su dobile oštre reakcije iz EU, koja ih naziva "nejasno definiranim" i "u najboljem slučaju djelimičnim". Povrh svega, ove reforme ne rade ništa kako bi riješile ključni problem ove države - hroničnu krizu vlasti, zaključuje Galdini.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: