{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Amer Kapetanović: BiH je jedina zemlja koja nema zakon o vanjskim poslovima

F
6.1.2014. u 11:41
0
10
Amer Kapetanović: BiH je jedina zemlja koja nema zakon o vanjskim poslovima
0
Amer Kapetanović: BiH je jedina zemlja koja nema zakon o vanjskim poslovima
Amer Kapetanović (Foto: Fena)
O bilateralnoj saradnji u prošloj godini, funkcioniranju bh. diplomatije, rezultatima ekonomske diplomatije, o neriješenim pitanjima sa Srbijom i Hrvatskom, te važnosti regionalnog povezivanja posebno ove godine kad se obilježava stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata u intervjuu za Agenciju Fena govori Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose. Izdvaja zakon o vanjskim poslovima BiH kao najkrupnije neurađeno pitanje.
Na pitanje Fene za ocjenu i rezime bilaterale u 2013. godini, Kapetanović je zahvalio na mogućnosti da ocijeni postignuća bilateralne diplomatije, rekavši da će se suzdržati od ocjenjivanja.

"Ostavit ću to vama i drugim kolegama iz medija, široj i stručnoj javnosti i relevantnim institucijama. Umjesto ocjene ponudit ću vam činjenice. Iza nas je poprilično dinamična godina kada je riječ o bilateralnoj suradnji. Pored čitavog niza redovnih aktivnosti, izdvojio bih posebno nekoliko segmenata u okviru kojih smo bili naročito aktivni u 2013. godini. Ulazak Hrvatske u EU i pokušaj da pomognemo u smanjenju mogućih negativnih utjecaja na BiH, budući da već 20-ak godina na stolu imamo set otvorenih pitanja koja nisu riješena iz čitavog niza razloga, a onda smo odjednom morali barem neka od njih zatvoriti i na taj način riješiti za godinu ono što nismo uspjeli u zadnjih dvadeset. Ministarstvo vanjskih poslova BiH odigralo je značajnu ulogu u tome da EU prvi put u svojoj historiji promijeni vlastitu pravnu stečevinu da bi jednoj zemlji nečlanici omogućila da koristi kao svoju, pomorsku luku na njezinom teritoriju. I upravo smo to dobili u Luci Ploče, što je bio naš strateški prioritet. Da to nismo dobili izgubili bismo jedini pomorski izlaz u svijet što se možda u ovom trenutku, kada je naš izvozni potencijal mali, i ne čini tako bitnim, ali vrijeme će najbolje pokazati koliko je to bitno", rekao je Kapetanović.

U prošloj godini značajno je dinamizirana saradnja u regionu, pored Hrvatske, sa Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Albanijom, Slovenijom i Grčkom.

"Sa Crnom Gorom ćemo uskoro riješiti pitanje granice, sa Srbijom održati sjednicu dvije vlade, prvi put od osamostaljenja dviju država. S Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom otpočeli smo vrlo konkretne razgovore o zajedničkom korištenju DKP-a u svijetu i međusobnom diplomatsko-konzularnom pokrivanju, što će, naravno kada bude zrelo, biti i dostavljeno Predsjedništvu BiH na konačnu ocjenu", precizirao je Kapetanović.

Napravljeni su bitni iskoraci u domenu ekonomske diplomatije.

"Uvezali smo se bolje s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, FIPA-om, te Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH(MVTEO). Fokusirali smo se posebno na zemlje Zaljeva i azijska tržišta u kojima naše firme imaju šansu i još solidan imidž. Naš početni elan razbio se o hridi potpuno nesređenih formalnopravnih odnosa, pa smo paralelno morali pokretati potpisivanje sporazuma i memoranduma i pripremati brojnu delegaciju privrednika s konkretnim projektima, da bismo pokazali da ne tražimo sadaku i da imamo ozbiljne namjere. I na kraju među značajne aktivnosti naše bilateralne diplomatije izdvojio bih da smo u suradnji s MVTEO pokrenuli niz diplomatskih aktivnosti da bismo zemljama članicama EU pokazali da nismo neki ludi Bosanci i Hercegovci koji tjeraju inat, nego da želimo zaštititi naše ekonomske interese i da ne možemo dozvoliti da se tek tako izmijeni SSP i Hrvatskoj dozvoli izvoz po nultoj stopi 15-ak proizvoda za koje nam je svih 27 zemalja članica putem SSP omogućilo da zadržimo carinsko opterećenje i tako zaštitimo domaću proizvodnju", kazao je Kapetanović.

Na pitanje šta nije urađeno, a trebalo je biti, kaže da je to zakon o vanjskim poslovima.

"Predsjedništvo BiH nije to smatralo prioritetnim u 2013. godini. Osobno sam koordinirao radom radne grupe MVPBiH u kojoj su bili svi pomoćnici MVPBiH i neki od najiskusnijih diplomata koje imamo. Prije nego smo počeli raditi, pismenim putem zamolili smo da nam se pridruže i savjetnici članova Predsjedništva BiH da bismo ovu važnu materiju sagledali iz svih uglova. Na našu molbu odgovorio je samo jedan član Predsjedništva BiH. Čekali smo nekoliko mjeseci na odgovore i druge dvojice članova Predsjedništva BiH, a kada je postalo jasno da nećemo dobiti imena njihovih predstavnika, bili smo prinuđeni da ipak počnemo raditi sami. Uzeli smo u obzir sve primjedbe Predsjedništva na ranije prijedloge zakona, od tzv. Ivanićevog pa do Alkalajevog, potom smo uzeli u obzir ustavne nadležnosti i sve važeće propise. Došli smo do solidnog zakonskog okvira. Uputili smo ga Predsjedništvu BiH i zamolili za komentare da bismo nacrt mogli poslati u redovnu parlamentarnu proceduru. Opet, dobili smo ih samo od jednog člana Predsjedništva BiH. To je razlog što zakon nije ušao u proceduru kako smo i planirali za 2013. godinu", pojasnio je Kapetanović.

Izrazio je nadu i da će konačno biti dostavljene primjedbe i sugestije i iz druga dva kabineta.

"Bez ovakvog zakona MVPBiH i kompletna DKP mreža puno teže funkcioniraju. To je temeljni akt svake diplomatije i mi smo jedina zemlja koja ga nema. Stojimo na raspolaganju da u njega ugradimo sva pozitivna iskustva onako kako to od nas bude tražilo Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH", rekao je Kapetanović.

Na pitanje koliko je ekonomska diplomatija koja je u 2013. godini isticana "novi trend" u vanjskoj politici BiH, Kapetanović kaže da da to nije ništa novo.

"Novi trend je utoliko što se moderne diplomatije sve više sagledavaju u cost-benefit kategorijama - puno koštate, šta ste konkretno napravili. Otuda se i javljaju tzv. subdiscipline kao što su javna, sportska, kulturna, tako imamo i ekonomsku diplomatiju kao specifičan naglasak diplomatskog rada. Ako govorimo o optimizaciji i učinkovitosti našeg rada, onda je budućnost naše diplomatije također specijalizacija u oblastima gdje možemo biti najkorisniji, ako baš hoćete i najisplativiji. Ekonomska i kulturna diplomacija su oblasti gdje vidim ogromnu šansu da pomognemo svojoj zemlji i opravdamo svoje postojanje. Tu nas još percipiraju kao partnere, da ne kažem, zahvaljujući nekim rezultatima, i uvažavaju. Iza naše diplomatije ne stoji velesila, vojna moć, ogromni energetski resursi. Stoje slabo artikulirani, katkada politički opterećeni, ekonomski i kulturni interesi. Na nama je da pomognemo da se bolje artikuliraju, da ih kao takve promoviramo, branimo, stvaramo im šansu. To radimo i siguran sam da ćemo to raditi još i više onog trenutka kada se svi oni koji odlučuju, a javnost tu ima specifičnu težinu, ne uvjere da je to investicija koja se isplati. Kada to shvate onda će početi poboljšavati ekonomsku klimu unutra, jer bez toga džaba vam svako djelovanje prema vani. Vanjska politika je uvijek određena unutarnjom. Konsekventno, ne može biti uspješna ekonomska ili kulturna diplomacija ako ste uništili vlastiti potencijal ekonomskog i kulturnog razvoja. To je zakon spojenih posuda", naglašava Kapetanović.

Zamoljen da komentira u javnosti prisutno mišljenje kako susjedne zemlje, posebno Srbija krupnim koracima u ekonomskoj diplomatiji idu, posebno prema Turskoj, arapskim zemljama, Kini te kako tradicionalno prijateljski odnosi BiH s islamskim svijetom nisu doprinijeli značajnijim finansijskim vezama, Kapetanović kaže da ekonomska diplomatija ne smije računati na to da vam je neko prijatelj pa će zato doći i investirati.

"Srbija je za početak napravila niz ključnih ekonomskih reformi da bi svojoj ekonomskoj diplomatiji omogućila da je "prodaje" i lobira u svijetu. Tu vam tradicionalni prijateljski odnosi pomažu samo ako ste spremni da ih iskoristite. Svaki investitor hoće da bude načisto da je njegova investicija sigurna i da se isplati i neće ulagati samo zato što prema nekoj zemlji i njenim ljudima gaji posebne simpatije. Poslat će vam humanitarnu pomoć! Kada to razriješimo, a nama su itekako potrebne te vrste reformi i jedinstvenije tržište, tek onda možemo očekivati bolje rezultate", rekao je Kapetanović.

Uz opasku da "nismo htjeli sjediti i čekati da se u BiH dese sve te reforme. Kapetanović kaže "krenuli smo odmah, svjesni ograničenja kod kuće".

"Organizirali smo od februara do septembra 2013. ciljane ekonomske forume u Kataru, UAE, Rusiji, Velikoj Britaniji, Indiji, Azerbejdžanu gdje smo, uz pomoć VTK i FIPA-e, vodili stotinjak naših privrednika, a mnogi su imali i konkretne projekte i feasibility studije. To se pokazalo kao dobar prvi korak, a naše kolege u UAE i Kataru čak su nam priznali da smo ih malo iznenadili, jer nisu navikli da im se iz BiH dolazi s projektima. A onda kad smo se vratili prvo što su nas pitali bilo je - e šta ste to konkretno potpisali i gdje su te investicije. O pravim velikim, strateškim investicijama moći ćemo govoriti tek kada uložimo ovaj orkestrirani trud gdje će svako odraditi svoj dio posla", pojašnjava Kapetanović.

Dodaje da su napravljeni i manji rezultati.

"Skinuli smo zabranu Energoinvestu da može raditi u Kataru zbog nekih ranijih nesporazuma, Petrolinvest je također dogovorio posao u Zaljevu, Autoceste FBiH ozbiljno privukle pažnju velikih investicijskih fondova UAE za Koridor 5-C, a moglo bi se desiti da uskoro Qatar Airways poleti za Sarajevo. Prvi avion Moskovija Airlines za Sarajevo, a prije svega radi se o turistima, doletio je u Sarajevo 27.decembra, što je također rezultat posjete ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije, na čelu brojne privredne delegacije, toj zemlji. U okviru tih malih aktivnosti je ozbiljan dijalog s novim vlastima Libije da nađemo povoljniji modalitet za povratak naših građevinskih firmi na libijsko tržište. Uskoro očekujemo posjetu premijera Libije Ali Zeydana BiH tokom koje ćemo konkretnije govoriti o toj temi. Također, uspjeli smo diplomatskim djelovanjem osigurati da BiH bude dio Jadransko-jonskog gasnog koridora koji će nam omogućiti milion kubnih metara alternativnog izvora gasa iz Azerbejdžana, što će, siguran sam, utjecati kako na cijene tako i na kontinuitet snabdijevanja domaćinstava i industrije. Trenutno vodimo aktivnosti na tome da trasa tog koridora ide većim dijelom kroz BiH", kaže Kapetanović.

Kad je riječ o otvorenim pitanjima sa susjednim zemljama Kapetanović kaže da je teško reći da li će biti riješena u 2014. godini jer se radi o setu otvorenih pitanja koja su na stolu dvadesetak godina.

"Sa Srbijom imamo pitanje granice, a posebno je problem što je rijeka Drina prirodna granica, mijenja tok, meandrira. S Hrvatskom također pitanje granice na kopnu i na moru ostaje kao nešto čemu ćemo morati ozbiljno pristupati. Sa Srbijom imamo nekih otvorenih pitanja iz domena sukcesije, stare devizne štednje u Invest banci, pitanje prisvojene električne energije iz elektrana koje se nalaze na granici, a tu je i pitanje imovine bh. privrednih subjekata u Srbiji.
S Hrvatskom ćemo morati započeti pregovore o izmjeni sporazuma o graničnim prijelazima, a tu su i različito tumačenje primjene aneksa G sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, rješavanja radnopravnog i socijalnog statusa državljana BiH koji su bili zaposleni u R Hrvatskoj i otpušteni s posla u razdoblju 1991.-1995. Kao i u slučaju sa Srbijom, morat ćemo voditi konstruktivniji dijalog s Hrvatskom o raspodjeli električne energije u slivu rijeke Trebišnjice (Gornji horizonti). Ovu su samo neka od pitanja. Trebalo bi nam puno više vremena i prostora da ih sve elaboriramo, ali to što ih ovdje nismo naveli ne znači da se njima intenzivno nećemo baviti. O svemu ćete biti blagovremeno obavještavani", kaže Kapetanović.

U nastavku razgovora Kapetanović je komentirao doktrinu regionalnog povezivanja koja je važna da bude ponovljena ove godine kada se obilježava 100. godišnjica početka Prvog svjetskog rata. Rekli ste da je ta stogodišnjica dobra prilika da se zapitamo ne samo zašto Balkan treba Evropsku uniju nego i koliko je ova regija, povezana i koherentna, važna za Uniju?

"Da, napisao sam jednu analizu koja ukazuje na novu paradigmu, a to je da se region polako, ali sigurno ponovno povezuje i to upravo na ekonomskim i infrastrukturnim šavovima. Tom povezivanju snažno je doprinijela EU svojom politikom podsticanja dobrosusjedstva, ali i svojim historijskim primjerima - od zajednice uglja i čelika do lisabonske EU. No tome je doprinijela i spoznaja da ideologije krvi i tla nisu ništa dobroga donijeli nikome. Svakodnevno se suočavamo sa njihovim pogubnim rezultatima. Nadalje, ekonomske i biznis elite odlučile su sponzorirati politike koje više ne poentiraju na različitostima, nego ukazuju na sličnosti koje nas povezuju. Njih pokreće interes za mirnim susjedstvom, jer je tako siguran kapital, sigurna je trgovinska razmjena. Na koncu, stvara se jedna kompaktnija ekonomska i geo-politička zona koja svoj identitet gradi na ekonomskoj međuovisnosti i zajedničkom kulturnom identitetu. A 100. godišnjica početka Prvog svjetskog rata tu vam dođe kao neki simbolički okvir. Pet puta smo ratovali u tih sto i kusur godina. Gotovo da nema generacije koja u svojoj familiji nema nekoga ko se ne sjeća nekog od ratova i to se tako prenosi s koljena na koljeno. Hoćemo li konačno naučiti lekciju i krenuti putem koji je i Evropa izabrala nakon isto tako više stoljeća tragičnih ratova? Mislim da hoćemo i otuda držim da će na tim premisama povezani Balkan biti puno interesantniji i bitniji za EU", kazao je Kapetanović.

Za kraj razgovora Fena je zamolila Kapetanovića da kaže šta u kontaktima s diplomatama iz Evrope i svijeta najčešće čuje kad je riječ o BiH u kojoj zbog nemogućnosti dogovora na unutarpolitičkom planu trpi u vanjskoj politici BiH na putu ka EU?

"Nije lako biti diplomata zemlje u kojoj se teško ili nikako postiže kompromis o ključnim stvarima, a pogotovo o vanjskopolitičkim temama o kojima treba da govorite sa svojim kolegama. Niste relevantan sugovornik, jer nemate stav osim vlastitog koji u takvim konstelacijama nije bitan. To je klizav teren u kojem se mnogi okliznu pa pobjegnu u domen šta o nečemu misli moj narod ili član Predsjedništva koji dolazi iz mog naroda... U takvim stvarima se vrlo lako gubi kredibilitet, a vrlo teško vraća povjerenje. Naša vanjska politika užasno trpi pod pritiskom tog hroničnog nedostatka kompromisa. Postoje kolege diplomati iz Evrope koji ovo razumiju kao prolaznu teškoću u izgradnji povjerenja i zajedničke budućnosti. Ima onih koji urade više od samog razumijevanja, pa dobronamjerno nude moguća rješenja, pokušavaju nam pomoći i to se može prepoznati. Ima, nažalost, i onih koji ovo stanje u BiH vide kao eksperiment, gledaju nas nekako s visine i misle da sve znaju na osnovu dviju pročitanih knjiga ili da su pametniji samo zato što su imali "sreću" da se rode u sređenim društvima. Nažalost, jedan broj takvih i odlučuje o BiH, a kada takvi odlučuju onda se jasno vidi pogubnost međunarodne politike u BiH. E, onda možete zamisliti koliko je za vanjsku politiku i međunarodne interese pogubna sinergija domaće podijeljenosti i takve međunarodne arogancije", kazao je u intervjuu za Agenciju Fena pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose Amer Kapetanović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: