Begić za Klix.ba: Primijeti se panika u Irskom savezu, Baždarević neće dozvoliti opuštanje

Bivši selektor Safet Sušić nije dobro započeo kvalifikacioni put za Euro. Sjetimo se neočekivanog poraza od Kipra u Zenici. Jeste li tada pomislili da će nas taj poraz koštati direktnog plasmana u Francusku?

Start je bio loš, tu nema dvojbe. No, moram se vratiti na nastup u Brazilu i sve što je bilo poslije. Evidentno je da smo mi i prije i na samom Mundijalu imali problema kada je u pitanju atmosfera. Nepobitna je činjenica da smo nakon Svjetskog prvenstva imali problema u Savezu koji su generirani i od pojedinih članova Izvršnog odbora i ljudi koji su oko NSBiH. Dolazimo do nekih famoznih prijava, istraga ko je išao u Brazil, kako su se trošile pare... Sve je to pravilo temelje loših rezultata. Moramo priznati da u ovoj državi, pogotovo u nogometu, imamo nekih osoba koje ne vole uspjehe. Možda oni vole uspjehe kada su oni na vodećim mjestima. Sve je to utjecalo na rezultate na terenu. No, imali smo odgovor na takve okolnosti. Shvatili smo da nešto ne štima i da se polako udaljavamo od glavnog cilja. Već poslije Kipra smo bili spremni da na otvoren način razgovaramo o slabostima.

Ipak, utakmice protiv Belgije i Velsa pokazale su da ima kvaliteta i mogućnosti da se ekipa vrati na pobjednički kolosijek. No, poraz u Izraelu doveo je do smjene Safeta Sušića i imenovanja Mehmeda Baždarevića. O čemu ste tada razmišljali?

Poraz u Haifi ocijenili smo kao katastrofu. Prema mom mišljenju, bili smo na jedan način poniženi. Morali smo uraditi nešto. Naravno, mi smo mala zemlja i nemamo veliki izbor igrača. Nemamo mogućnosti da puno mijenjamo. Obično su trener ili selektor prvi na udaru. Osim toga, i javnost je bila nezadovoljna. Došlo je do smjene Sušića i imenovanja Baždarevića. Zaista, Izvršni odbor NSBiH je u Sušićevoj smjeni bio jedinstven. Zaključeno je da smo loše krenuli i da treba nešto mijenjati. Isto tako je bio jedinstven prilikom izbora Baždarevića. To je bila poruka da želimo stati iz novog šefa državnog tima. Danas možemo biti ponosni na urađeni posao. Kada smo ga birali samo nam je matematika davala šanse. Podsjetit ću da smo u trenutku kada smo ostali bez selektora imali 15 ili 16 kandidata, i to vrlo zvučnih imena. Poznato je da smo pokušavali angažovati Halilhodžića. Ipak, nakon svih sastanaka zaključeno je kako je Baždarević najbolje rješenje.

Hoće li krajnji ishod utakmica baraža protiv Irske utjecati na produženje ugovora s aktuelnim selektorom Mehmedom Baždarevićem?

Ako smo ga podržali do sada, ne vidim razloga da nema podršku i dalje, bez obzira na rezultat protiv Irske. Svi možemo biti zadovoljni. Savez, navijači, sportski radnici... Također, i stručni štab je izuzetno kvalitetan, a njihovim izborom pokazali smo da kod nas ne mora biti ona famozna priča o nacionalnosti. Uvažavali smo i to, ali nas nije to vodilo. Zanimao nas je samo kvalitet. Premda smo uvažili i selektorove prijedloge. Svi zajedno su pokazali jaku želju, disciplinu i rad. Javnost je to prepoznala. Iskreno, ovdje se nije naviklo na takav način rada. Aktuelni stručni štab sedam dana ranije dođe u kamp i počinju raditi. Tu su planovi struke u punom kapacitetu. Svi žive te pripreme i za predstojeće utakmice. Nažalost, do sada to nije bio slučaj. Znam da su to mediji prepoznali. Rezultati su pokazali koliko je to ispravno.

Bh. nacionalni tim igra u dodatnim kvalifikacijama za odlazak na Euro protiv Irske. Vaša očekivanja?

Igramo treći put u baražu i nadam se, kako se kaže, trećoj sreći. Moramo istaći nekoliko stvari. Sve reprezentacije koje su došle do baraža nisu bile slučajno tu. Ipak, mi smo najbolje plasirana selekcija koja je bila u dodatnim kvalifikacijama. Može se nekako primijetiti panika u Irskom savezu prije ovih utakmica. No, ne smije biti opuštanja i vjerujem da selektor to neće dozvoliti. Mislim da će naći ključ i rješenje da se prođe Irska. Nema razloga da ne vjerujem da će tako i biti. Odlazak na kontinentalnu smotru mnogo bi nam značio. Uvijek me ljuti kada se sve prvo fokusira na finansije. Za mene su one najmanje bitne, jer nisu to neke velike pare koliko se naglašava. No, jesu jak temelj za puno drugih stvari. Recimo, dolazak novih sponzora. Odlazak na još jedno veliko takmičenje bi mnogo značio i za državu. Bez omalovažavanja drugih, nogomet ima najveći marketinški kolač u svijetu.

Dakako, sam odlazak u Francusku značio bi nastavak kontinuiteta dobrog rada NSBiH?

Svakako. Nastojali smo sve vrijeme ići ka tome da Savez konstantno napreduje. Mislim da u tome uspijevamo. Progres u radu je u svakom segmentu evidentan. Kvalitet koji ne možemo da ne spomenemo je Izvršni odbor. Do sada na stolu nismo imali nijedno pitanje koje se moralo preglasavati. To može poslužiti kao primjer ostalima. Uvažavamo sve strukture BiH i idemo naprijed. Naravno, izuzev pojedinaca koji su se tu zadesili i koji nisu bili spremni učestvovati u radu. Ostali članovi su dali doprinos da koračamo naprijed. Javnost mora znati da imamo 11 selekcija. Međutim, svi se interesuju za A selekciju. Neizostavni dio priče je administracija Saveza koja daje podršku u svakom obliku. Nema puno zaposlenih, a oni koji rade dali su maksimum.

Javnost je upoznata da će Savez preseliti u novu zgradu. Možete li nam reći nešto više o tome?

Jedna od stavki koju sam napravio 2011. godine i koja je podržana bila je nova zgrada. Imao sam viziju kako to realizovati. Ono što nas je opterećivalo bile su nefunkcionalne prostorije gdje je sada smješten Savez. Jesu na dobroj lokaciji, ali to ne može zadovoljiti potrebe. Prije nekoliko godina zacrtali smo da, ako se bude moglo, kupimo zgradu. Uspjeli smo u martu 2015. godine. Prije toga smo dvije godine tražili lokaciju. Posrećilo se nama, ali se nije posrećilo Geodetskom zavodu. Kantonalni sud u Sarajevu je prodavao tu zgradu u ime radnika i mi smo na toj licitaciji kupili zgradu za 6 miliona i 80 hiljada. Naravno, platili smo porez na prijenos nekretnina, uknjižili zgradu... sve je urađeno prema zakonu. U ovom trenutku se ide sa idejnim projektom. U toj zgradi ima puno više prostora nego što Savezu treba za rad. Uradit ćemo fasadu i pola zgrade za naše potrebe. U vezi sa drugom polovinom imamo nekoliko ideja, izdavanje pod kiriju, da se pravi možda i jedan hotelski dio, fan shop ili muzej koji može pokazati šta se uradilo proteklih 20 godina. Taj multimedijalni centar je zanimljiv projekat. Sadašnja zgrada je nešto što ostaje Savezu kao nekretnina. Napominjem, 2011. godine je ta zgrada bila pod bankovnom hipotekom.

Planirate li se kandidirati za neku funkciju u UEFA-i?

Trenutno imam funkciju - prvi sam potpredsjednik Komiteta za stadione i sigurnost. Međutim, značajno je pomenuti da danas Savez participira sa pet mjesta. Što se ovo naglašavam? Sa dva doći do pet mjesta je nešto što je UEFA prepoznala. Kao i svaki čovjek i ja imam ambicije i ima nešto što je realno. Imao sam ambiciju prije pet godina, sada imam ambiciju za nešto više. Vidjet ćemo šta će biti. Naša saradnja sa UEFA-om je fantastična. Krovna evropska kuća nogometa nam pomaže, finansirala je kupovinu i adaptaciju zgrade o kojoj smo govorili.

Trening centar NSBiH je otvoren u Zenici. Mnoge zanima zašto takav kompleks nije građen u Sarajevu?

Činjenica je da se nije uspjela 2009. godine naći pogodna lokacija u glavnom gradu BiH. Nisu ispoštovani postavljeni uslovi. UEFA uvijek želi da država i lokalna zajednica stoje iza tog projekta. Ona jednim dijelom participira u tom projektu. Recimo, lokalna zajednica treba osigurati zemlju i infrastrukturu. Onda se oni uključuju u podršku. Očito da godinama nije bilo spremnosti ili mogućnosti da se to uradi u Sarajevu. Tada su ljudi iz Zenice na čelu sa Husejnom Smajlovićem, kojem treba zahvaliti, prepoznali važnost projekta. Dali su zemlju na raspolaganje 20 godina Savezu i napravljen je Trening centar. Izgradnja je početa 2009. godine, a kasnije je zbog suspenzije rad zaustavljen, da bi se krajem 2011. opet počelo. Kasnije su izgrađeni svi kapaciteti. Ipak, nismo stali na tome. Urađen je i treći teren, a sada idemo u projekat montažnih svlačionica. Sama činjenica da Hrvatska nema ovakav centar dovoljno govori. Slovenija tek sada gradi. Srbija je napravila u Pazovi prije nas i imala je podršku države.

Od naredne sezone BHT Premijer liga imat će 12 klubova. Hoće li to podići kvalitet?

Prije toga spomenuo bih dvije stvari koje su urađene, a o kojima se prije nekoliko godina nije moglo razgovarati. Jedinstvena liga u ženskom nogometu i jedinstvena liga u malom nogomatu. Prije toga se igralo po principu entitetskih liga, a kasnije se razigravalo. Slijedom tih aktivnosti došla je na red BHT Premijer liga. Smatralo se da će skraćenje lige donijeti kvalitet. Bit će više derbija i mislim da će biti zanimljivije. Mediji su zainteresovani za ligu, sve više TV kuća želi da prenosi utakmice i mi smo zadovoljni. Ono što bi bio moj san jeste da se u narednom periodu na tih 12 stadiona stvore uslovi da se igraju noćne utakmice.

Da li će u narednom periodu biti odigrana utakmica bh. reprezentacije na najvećem bh. stadionu?

Za vrijeme mog mandata na Koševu je bilo određenih problema vezanih za infrastrukturu. Na našu sreću, na nesreću Koševa, Zenica je iskoristila slabosti Sarajeva. Kriteriji su iz godine u godinu strožiji, a Bilino Polje prati trendove. Recimo, standardi osvjetljenja su podigniti na viši nivo. Protiv Belgije smo mogli vidjeti da je bilo novo osvjetljenje gdje su sredstava UEFA-e uložena za modernizaciju. U glavnom gradu to nisu propoznali, mislim na vlasnike. Kao da mi ne bismo željeli da sada protiv Irske možemo igrati na najvećem bh. stadionu. Znate šta sa finansijske strane znači 10 hiljada gledatelja više. U Zenici imamo dosta troškova za organizaciju utakmice. Na Koševu bismo imali iste troškove, ali veću zaradu. Posljednju utakmicu reprezentacija je na Koševu igrala protiv SAD-a.

Kakav je odnos NSBiH sa najvatrenijim navijačima bh. reprezentacije – BH Fanaticosima?

Kada ističem grupu BH Fanaticosi, njih ističem kao najorganizovanije. Po svim principima oni imaju sjajnu organizaciju i najbrojniji su, podržavaju nacionalni tim maksimalno na svim utakmicama. No, ne treba zaboraviti i dosta ostalih organizovanih navijačkih skupina. Svi zajedno su, bez dvojbe, 12 igrač. Osim toga, oni su podrška i Savezu. Ponekad bude i probelma, ali smo otvorili razgovor s njima. U Belgiji smo imali dosta problema, Savez je platio kaznu 40 hiljada eura. U razgovoru sa BH Fanaticosima naglasili su kako su smatrali da to ne ide na račun bh. saveza. Kada su čuli za kaznu rekli su – 'Nećemo mi više to raditi'. Zaista imamao dobru saradnju. Dogovor je lako postignut jer svi imamo isti cilj – odlazak u Francusku.

Hoće li bh. reprezentacija igrati u novim Adidasovim dresovima protiv Irske?

Činjenica je da ćemo imati novi dizajn dresova u dvomeču baraža. Razgovori sa Adidasom su dugo trajali, sve je analizirano do detalja. Bilo je i korekcija, bili su uključeni i sudski vještaci. Recimo, 2014. godine od Adidasa je leglo, što se tiče novca, milion KM. Za proteklih 15 godina nije zabilježena nijedna uplata tehničkog sponzora. Zbog čega ovo naglašavam? Kada smo imali problema zlonamjernici su ovaj ugovor stavljali pod lupu. Naravno, sretni smo bili kada su sve agencije za provjeru zakona napravile analizu i utvrdile da je sve bilo uredu. Savez ima izuzetno povoljan ugovor u svakom obliku, od opreme do finansija. Sam dizajn se u prvom momentu nije mogao birati. Prihvaćen je najjednostavniji za Mundijal jer nije bilo vremena. Novi dizajn će biti prezentiran protiv Irske, a na njemu se dugo radilo.

Pitanje za kraj. Najdraža pobjeda i najteži poraz za vrijeme vašeg mandata?

Što se tiče pobjede izdvojio bih trijumf u Slovačkoj. Uspjeli smo se izvući iz krize u tri dana. Zbog tog povratka sam bio sretan. Najteži poraz je u Izraelu, za mene nema težeg.