Robota je razvio profesor Shane Farritor iz Nebraske i priprema ga za testnu misiju na ISS-u koja je planirana za 2024. godinu. Američka svemirska agencija NASA je dodijelila Univerzitetu Nebraska-Lincoln 100.000 dolara kroz svoje Established Program to Stimulate Competitive Research (EPSCoR).
"NASA već dugo podržava oso istraživanje, a kulminaciju napora će predstavljati šansa za let na ISS", kazao je Farritor.
MIRA je rezultat rada koji traje već gotovo dva desetljeća, a Farritor i njegove kolege rade u okviru njihove kompanije Virtual Incision. Dosad je kompanija dobila više od 100 miliona dolara investicija od svog osnivanja 2006. godine.
Robot ima dvije primarne prednosti, može biti ubačen kroz mali rez i omogućiti hirurzima da obave operaciju abdomena na minimalno invazivan način. Hirurzi su uspješno koristili robota za operaciju debelog crijeva. Druga i najvažnija prednost je što hirurzi zahvaljujući robotu mogu raditi svoj posao iz daljine, tretirati povrijeđene astronaute ili čak ranjene vojnike iako su udaljeni hiljadama kilometara.
Farritor i studentica Rachel Wagner su prilagodili robota tako da može stati u ormar za eksperimente na ISS-u, a obavili su i rigorozne testove kako bi se uvjerili da je dovoljno čvrst da "preživi" lansiranje te da njegovi sistemi rade kao što se i očekuje.
Robot će biti transportovan na ISS u ormariću veličine mikrovalne pećnice. Trenutno MIRA ne radi autonomno, nego ga hirurg koristi kao asistenta pri operaciji. Farritor procjenjuje da će robot funkcionisati potpuno samostalno za 50 do 100 godina, a sada je prioritet da se pravilno podesi u okruženju bez gravitacije.
Odjel radiologije u ASA Bolnici na putu da bude dostupniji svim građanima BiH
