{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U Jajcu nađeno sedam grobova i jedan od najljepših srednjovjekovnih sarkofaga

3.10.2015. u 10:39
1.163
256
U Jajcu nađeno sedam grobova i jedan od najljepših srednjovjekovnih sarkofaga
1.163
Stećci, nadgrobni spomenici ili kako mnogi vole reći grobovi naših predaka su, prema riječima arheologa i stručnjaka, veoma zapostavljeni.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stari i do 500 godina, podsjetnik su na jedno vrijeme, kraljeve, vlasteline koji su djelovali i vladali na ovom području prije nekoliko stotina godina. Srednjevjekovna Bosna je bila i ostala zemlja stećaka. Obično su ukrašeni srednjovjekovnim simbolima koji su uklesani kao plitki ili rjeđe ulegnuti reljef.

Motivi su vjerski, poput krsta, ljiljana, polumjeseca, prstena, ali postoje i svjetovni prikazi poput plesa, lova, viteških turnira…Mnogi su i uništeni, ali ima i onih koji su u jako dobrom stanju i to, uglavnom zahvaljujući brizi stanovništva na čijem području se nalaze.

Prema današnjim evidencijama, u BiH se nalazi više od 60.000 stećaka, a u okolnim zemljama, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, nešto više od 10.000.

Posljednjih sedmica se na području kraljevskog grada Jajca sprovodi i prvo poslijeratno arheološko istraživanje stećaka na nekropoli Potkriž u mjestu Divičani.

Istraživanja će pokazati kako su ljudi živjeli



Te aktivnosti provodi Institut za arheološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Sarajevu na čelu sa prof. dr. Dubravkom Lovrenovićem i arheologom Edinom Bujakom, a učestvuju i studenti arheologije iz Sarajeva i Mostara, kojima će ova nekropola biti dodatno iskustvo u praktičnom radu.

Ova nekropola broji preko 50 stećaka. Prosječna dužina stećaka je 1,7 metara, a širina 1,5. Najveći stećak u ovoj nekropoli je 2,1 metara dužine. Jajce je izuzetno bogato stećcima. Prilikom provođenja pilot projekta "Registriranje stećaka u BiH“ pronađena je i zabilježena 31 nekropola sa preko 380 stećaka.

Nekropola Potkriž je najveća u Jajcu. Prema procjeni nekropola datira iz 14. ili 15 stoljeća. Značajna je po tome što se u njoj nalazi velik broj tzv. "Srednjobosanskih sljemenjaka“. Ovaj tip stećaka se još može vidjeti u Travniku i Zenici, a najbrojniji su u Jajcu.

Istraživanje nekropole će nam pokazati kako su ljudi živjeli i kakvi su bili pogrebni obredi u tom periodu. Pored istraživanja kada se uredi nekropola će služiti u edukativne i turističke svrhe

Prof. dr. Dubravko Lovrenović, bosanskohercegovački historičar i redovni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu kazao je za AA da je iskopavanje na ovoj kasnosrednjovjekovnoj nekropoli kod Jajca Potkriž dio projekta koji je započet prije tri godine.

"Najprije je urađena reevidencija stećaka na cijeloj jajačkoj općini koja je pokazala daleko veći broj stećaka nego je to prije bilo. Sada ih ima registrovanih više od 350 i u dogledno vrijeme očekujemo i jednu knjigu o tome. Ovdje se radi arheološko istraživanje na jednoj nekropoli koja trenutačno broji, vidljivih oko 60 stećaka, ali čiji broj je nesumnjivo veći ako ne i duplo. To se već vidi po ovim iskopavanjima koja su na površinu iznjedrila neke stećke koji su u međuvremenu bili pokriveni travom ili zemljom", naveo je Lovrenović.

Govoreći o nalazima na ovoj nekropoli Lovrenović ističe da se radi o pet otvorenih grobova. Naročito je zanimljiv jedan ispod tzv. "Srednjobosanskog sljemenjaka" u kojem je nađen sarkofag u kojem je bio položen pokojnik.

Popis stećaka



Lovrenović naglašava da je to zaista značajan nalaz.

"U poslijeratnoj BiH arheološka istraživanja su jako rijetka. Mi smo ove godine uspjeli, upravo ova ekipa, obaviti arheološka istraživanja na lokalitetu Kopošići kod Ilijaša i tamo je nađen vanserijski nalaz, a to je brokatni plašt u kojem je pokojnik, odnosno feudalac, bio sahranjen. U svakom slučaju arheološkom aspektu stećaka trebalo bi pridati daleko više pažnje nego dosad", poručio je Lovrenović.

Magistricu arheologije Dijanu Koljić zatekli smo kako detaljno radi na jednom otkrivenom grobu.

"Ovdje smo iskopali pet stećaka, tačnije, otvorili smo pet sondi sa ukupno sedam grobova. Jedan od najinteresantnijih stećaka je na sondi pet gdje smo otkrili srednjovjekovni sarkofag. Jedan od ljepših reprezentativnih sarkofaga koji su ovdje trenutno otkriveni", ispričala je Koljić.

Kako kaže, pronašli su i skelet djeteta. Podsjetila je da na području BiH ima gotovo 70.000 stećaka. Međutim, u posljednje dvije godine se radi na novom popisu stećaka i Koljić ističe da će taj popis vjerovatno pokazati duplo više stećaka u BiH.

"Na području Jajca su stećci relativno očuvani i primijetila sam da stanovništvo vodi brigu o njima. Ova nekropola je vjerovatno brojala oko 200 stećaka. Stećci su zapostavljeni u BiH", poručila je Koljić.

Dugogodišnji jajački kroničar Tvrtko Zrile priča da se na području Jajca nalazi 31 nekropola sa oko 360 stećaka.

"Te nekropole su raspoređene rubom jajačke kotline, a ima ih i u samom gradu. Pilot projekt istraživanja stećaka, koji je rađen prošle godine, za područje Zenice, Ključa i Jajca utvrdio je da je na području Zenice znatno manji broj stećaka nego što je nauka registrovala, isto je slučaj i sa Ključem dok je u Jajcu registrovano tri puta više stećaka i tri puta više nekropola nego što je bilo ranije utvrđeno", istakao je Zrile.

Kako kaže, to pokazuje koliko Jajce pridaje pažnju kulturnoj baštini i baš zbog toga ovaj grad nosi i sve epitete: grad kamena, svjetlosti, vode, muzej pod otvorenim, kontinentalni Dubrovnik, bosanska Venecija.

Stećci važan segment i za turističke svrhe



Govoreći o nekropoli Potkriž kod Divičana Zrile naglašava da se na toj lokaciji nalazi oko 60 stećaka koji su vidljivi, a vjerovatno ih znatno više ima i pod zemljom.

"Ovo je prvo arheološko iskopavanje nakon rata. Ovi stećci su karakteristični za srednju Bosnu, slični su i u Travniku, Jajcu i na drugim područjima. Sada se radi arheološko istraživanje da se utvrdi šta im ispod ovih 'kamenih spavača' i da se registruje. Sljedeća faza je izrada karte nekropole stećaka, njihov raspored, a zatim postavljanje turističke signalizacije. Mi imamo sreću da je nekoliko velikih nekropola pristupačno i da se može autobusom doći do njih", pojasnio je Zrile.

Napominje da je to veoma značajno kada je u pitanju turističko razgledavanje stećaka. Za stećke, kaže Zrile, postoje razne priče, legende.

"Uglavnom se sve svodi na to da stećke ne treba dirati jer onaj ko dirne steća, ko ga oskrnavi, desit će mu se nešto loše, uginut će mu stoka, umrijet će mu djeca, neće imati muškog potomstva. Čak su neki vjerovali i u čudotvornu moć stećaka pa su strugali stećke i taj prah pili vjerujući u ozdravljenje. U Jajcu je i stećak posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, njegov grob je jedan stećak i niz drugih koji upotpunjuju kulturnu historiju srednjovjekovnog grada Jajca gdje život datira od prahistorije pa sve do danas. Gdje se mogu vidjeti ostaci četiri carstva, tri kraljevstva", ispričao je Zrile.

Sve je to, nastavlja Zrile, upakovano u jednu prirodnu sredinu, sa šumama, rijekama, jezerima i u centru sa mitskom slikom vodopada.

"Tu mitsku scenu ne možete vidjeti nigdje u svijetu", poručio je Zrile.

Također, kako kaže, upravo ove priče su i sačuvale stećke na ovom području i oni su djelimični devastirani. Međutim, glavnina nekropola i stećaka je ostala sačuvana.

"Stećci su grobovi naših predaka i to je najispravnija definicija o stećcima, a sve drugo je politiziranje", dodao je Zrile.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: