Saznanja do kojih se došlo istraživačima omogućavaju širi pristup i puteve u traženju najboljih načina zaustavljanja epidemije AIDS-a.
”Grupa proteina koje smo identificirali pruža nam mnogo širi uvid u to kako virus HIV-a zapravo funkcionira. Time se sada otvara realna mogućnost da znanstvenici informacije do kojih smo došli koriste da nekako, rekao bih, nadmudre virus. To je jedan način na koji se mogu gledati saznanja do koji smo došli. Drugi način je - sada znamo za više ciljeva koje možemo napadati, više potencijalnih ciljeva“, kaže Stephen Elledge, sa medicinskog fakulteta univerziteta Harvard, vodeći autor studije u kojoj je prezentirano to novo i vrijedno otkriće.
U najkraćem, virus HIV-a ima, na malom nivou, sopstveni genetički materijal, a kada inficira ćeliju - da bi se množio i širio - taj virus ”preotima“ genetski kod ćelije koju je inficirao. Istraživanjem su identificirani proteini ćelije koje virus koristi u procesu množenja i širenja.
Elledge, uz napomenu da su sadašnji lijekovi protiv AIDS-a, uglavnom fokusirani na sam virus, ističe bitan problem koji utiče na neefikasnost tih lijekova.
”Promlem je što virus HIV jako brzo mutira, mijenja se jako brzo, tako da postojeći lijekovi ne mogu uvijek i efikasno djelovati protiv izmijenjenih verzija virusa.”
Upravo zbog toga su se Elledge i ostali istraživači fokusirali na proteine ljudske ćelije. Od 273 sada identificirana kao neophodna za umnožavanje HIV, samo 36 je bilo poznato od ranije.
Vodeći američki znanstvenici u borbi protiv AIDS-a ocijenili su saznanja do kojih su došli Elledge i ostali uključeni u to istraživanja izuzetnim uspjehom. Ipak, doktor Anthony Fauci, čelnik američkog Nacionalnog instituta za alergiju i infektivna oboljenja, upozorava da je isuviše rano pouzdano reći da li će se nova otkrića, sada u laboratorijskoj fazi, zapravo pokazati korisnim u liječenju oboljelih od AIDS-a i zaraženih virusom HIV.
I Elledge je takođe svjestan da bi moglo biti nus-pojava u terapijama razvijenih korištenjem njegovog otkrića.
”Osnovni je problem u tome da su organizmu potrebni određeni proteini. Ako spriječite da ljudski organizam ima neke od tih proteina, proteina koje virus HIV-a koristi za umnožavanje i širenje, onda nedostatak tih proteina može izazvati neko drugo oboljenje organizma. To je problem koji postoji i kada su u pitanju drugi lijekovi, bilo koji drugi lijek. Kada se ustanovi cilj kojeg treba napasti lijekom, kada se napravi odgovarajući lijek da se napadne, spriječi i liječi neko oboljenje, taj lijek mora biti testiran na ljudima da se vidi kako ljudski organizam reagira na taj lijek. To vrijedi i za ovaj, naš, slučaj", kaže Dr. Stephen Elledge.
Da bi identificirali proteine, svih 273, koji su dio životnog ciklusa HIV-a, doktor Elledge i njegove kolege su morali provjeriti na hiljade raznoraznih mogućnosti.
”Provjeravali smo, analizirali ponašanje virusa HIV u odnosu na preko 20 hiljada poznatih ljudskih proteina da bi odgonetnuli koji bi mogli biti ključni za umnožavanje i širenje virusa. Nismo željeli propustiti ni jednu sitnicu. Cilj nam je bio da imamo kompletnu listu. I vjerujem da smo do te liste došli.“
Doktor Stephen Elledge i njegovi suradnici sa medicinskog fakulteta univerziteta Harvard i kolege sa medicinskog instituta Hughes, kažu da isti naučni i istraživački pristup i metod može biti korišten i u pronalaženju i otkrivanju ”slabih tačaka“ drugih virusa.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
