{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Neandertalci su imali osjećaje i brinuli su za druge

S
5.10.2010. u 19:55
0
24
Neandertalci su imali osjećaje i brinuli su za druge
0
Neandertalci su imali osjećaje i brinuli su za druge
Rani ljudi poput neandertalaca imali su duboko ukorijenjen osjećaj saosjećanja, pokazalo je novo istraživanje. Britanski istraživači provjerili su arheološke dokaze i ustanovili da su se emocije pojavile kod naših predaka prije nego što su oni postali moderni ljudi, piše "Daily Mail".
Istraživanje je pokazalo da su u Evropi naši preci u periodu između 500.000 i 40.000 godina ranije razvili obaveze da rade za dobrobit drugih. Povrijeđeni ili nemoćni bivali su u tom periodu rutinski zbrinjavani, potvrdili su nalazi.

Pojedini arheološki dokazi su ukazali na to da dijete s kongenitalnom abnormalnošću mozga nije bilo napušteno, ali je živjelo pet ili šest godina. Dokazi nadalje ukazuju i kako je neandertalac s usahlom rukom, deformisanim stopalom i sljepoćom na jednom oku imao nekoga ko je o njemu brinuo čak 20 godina.

Četiri grafikona o počecima ljudske empatije pokazuju da je suosjećanja bilo još prije šest miliona godina, kad je zajednički predak čovjeka i čimpanze počeo 'pomagati' drugima, možda određenim gestama poput stajanja ustranu i propuštanja drugih da prođu.

Suosjećanje kod Homo erektusa prije 1,8 miliona godina počelo se regulirati kao emocija integrirana s racionalnom mišlju. Njega bolesne osobe pokazuje suosjećanje prema drugima, a poseban tretman mrtvih sugerira da se tugovalo zbog gubitka voljene osobe te da su se željeli umiriti pojedinci.

Kod ljudi koji su živjeli prije 120.000 godina suosjećanja su se proširila na strance, životinje, predmete i apstraktne pojmove.

Istraživači koji su bili angažirani na studiji ističu kako je suosjećanje možda najosnovnija ljudska emocija.

"Ono nas povezuje i može nas inspirirati, ali je također krhko i neuhvatljivo. Ova prividna krhkost zapravo je dokaz za razvoj suosjećanja kod naših najstarijih predaka, dok arheološki zapis ima važnu priču o prahistoriji suosjećanja. Mi smo tradicionalno posvećivali mnogo pažnje tome koliko su rani ljudi mislili jedni o drugima, ali ne i tome koliko su brinuli za druge", naveli su istraživači.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: