Kada je Rusija postavila zastavu na dno okeana u blizini Sjevernog pola, druge zemlje su se uključile u utrku za kontrolu arktičkog regiona.
William Antolis, stručnjak za međunarodnu tgovinu, kaže: "Slično kao i 1800-ih godina na zapadu SAD-a, u toku je otimanje za zemljište, s tim što se većina tog zemljišta danas nalazi na dnu okeana."
Pet država - Rusija, Norveška, Kanada, SAD i Danska, već je izjavilo da polažu pravo na dio arktičkog regiona. Pošto je Rusija 2. augusta objavila da je označila dio dna Sjevernog ledenog okeana kao svoj, Danska je poslala ledolomce da ispitaju situaciju, dok je Obalska straža SAD-a poslala treću kartografsku ekspediciju, a kanadski premijer je objavio planove za redovne vojne patrole u regionu.
David Byat, direktor kanadskog instituta kaže: "Jedan od načina da se utvrdi i zaštiti suverenitet je da se uspostavi vojna baza i da se pošalju patrolni brodovi", kaže on.
A kako tvrdi Mark Serez, naučnik s Univerziteta države Kolorado, ovakve aktivnosti prouzrokovane su porastom temperatura.
"Što se led više bude topio, to će Sjeverni pol postati pristupačniji i samim tim veći izvor resursa", objašnjava Serez.
Ovog ljeta čak je i sjeverozapadni prolaz bio nakratko otvoren.
"Ovaj sjeverozapadni prolaz je zapravo prečica od Tihog do Atlantskog okeana, preko Arktika. Drugim riječima, brod koji recimo prevozi tojote ne bi morao da plovi kroz Panamski kanal ili oko rta Horn da bi stigao do Bostona, već bi mogao da pređe Arktik, što bi značajno smanjilo troškove prevoza", kaže Serez.
Dijelovi arktičkog područja koji su ranije bili prekriveni ledom sada nude dosad neistražena nalazišta minerala, nafte i prirodnog gasa za koja će se države i energetske kompanije još dugo utrkivati.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
