Nauka
4

Naučnici: Plastični otpad u okeanima misteriozno nestaje

Klix.ba
Ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje sa površine okeana, pokazala je nova studija. Međutim, šta se dešava sa otpadom za naučnike je i dalje misterija.

Nakon opširne studije koja je provedena o utjecaju otpada na vodena prostranstva, naučnici su zaključili da ogromne količine plastike zapravo nestaju sa površine okeana. Pretpostavljaju da se otpad rastavlja u djeliće, a vrlo je moguće i da tone duboko u okean.

"Dubine okeana su za nas još uvijek velika nepoznanica. Nažalost, plastika koja završava u okeanima mogla bi uveliko naštetiti prirodnom i za nas misterioznom ekosistemu", kazao je koautor studije Andres Cozar, ekolog sa Univerziteta Cadiz u Španiji, objavio je Business Insider.

Inače, današnje doba naučnici nazivaju i vremenom plastike. Naime, današnje društvo proizvodi sve više tog materijala koji završava na deponijama, a oborinske vode i rijeke ga nose do okeana. Tako je nastao i poznati otok plastičnog otpada u Pacifiku koji je dosegao veličinu Teksasa.

Zastrašujuć je podatak da je prema izvještaju 1970. godine čak 45.000 tona plastike dospijevalo u okean svake godine, a od tada do danas proizvodnja plastike se upeterostručila.

Cozar i njegove kolege u svojoj studiji su pokušali istražiti utjecaj otpada i obim u okeanima. U brodu nazvanom Malaspina oplovili su svijet i sakupljali uzorke vode te mjerili koncentraciju plastike. Također, analizirali su podatke iz nekoliko drugih studija.

A, njihovo otkriće najprije za njih same je bilo šokantno. Naime, utvrdili su da bez obzira na drastično povećanje proizvoda od plastike danas u okeanima ima 35.000 tona plastike, a statistički trebalo bi da bude nekoliko milion tona.

Također, otkrili su da malih dijelova plastike, poput onih veličine od pet milimetara, uopće nema u okeanima.

Kako tvrde, moguće je da su ti djelići razloženi u još sitnije i nemoguće ih je naći, a njihov utjecaj na okean je nepoznat. Druga mogućnost jeste da ti djelići tonu u okeanske dubine.

"Moguće je da manje ribe jedu te djeliće plastike te ih razlažu na još sitnije dijelove. Veće ribe jedu te manje, a na kraju ribe dolaze i na trpezu ljudi, stoga je veoma bitno istražiti kako toksini iz plastike utječu na zdravlje životinja", kazao je Cozar.

Naučnici su istakli da će nastaviti rad na studiji.