Istraživanjem je obuhvaćeno 35 hiljada evropskih građana u dobi od 50 godina i starijih u 15 evropskih zemalja, od Skandinavije do Sredozemlja. Istraživanje je obuhvatilo sljedeće zemlje: Švedska, Danska, Njemačka, Nizozemska, Francuska, Italija, Španjolska, Grčka, Belgija, Austrija, Švicarska, Izrael, Poljska, Češka i Irska.
Glavna svrha istraživanja bila je osigurati dostupne i pouzdane podatke naučnicima i političarima u području javnog zdravlja, ekonomskih i socijalnih nauka.
Jedan od glavnih zaključaka je da žene žive duže, posebno na jugu, ali su muškarci manje bolesni. Sjeverni Evropljani su zdraviji i bogatiji, ali južnjaci duže žive.
Istraživanje pokazuje da postoji snažna veza između socijalno-ekonomskog statusa i brige za vlastito zdravlje, a rezultati također pokazuju da je potrebno poboljšanje gerijatrijske skrbi u svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem.
Slabije obrazovani ljudi u usporedbi s osobama višeg obrazovanja imaju 70 posto više izgleda da budu fizički neaktivni i 50 posto više izgleda da imaju pretjeranu tjelesnu težinu. Obrazovanje također pomaže u prevenciji Alzheimerove bolesti.
Rezultati istraživanja pokazuju da je propadanje porodica mit. Prema podacima, ljudi provode znatan dio vremena pomažući članovima porodice. Oko trećine ljudi u dobi od 65 godina i starijih pomažu drugima ili paze na unuke svakodnevno, a na te aktivnosti potroše prosječno 4,6 sati dnevno.
Na sjeveru Evrope roditelji više pomažu djeci, dok na jugu djeca puno češće pomažu svoje roditelje. U nekim zemljama starost je obilježena siromaštvom, ali je to siromaštvo znatno blaže ako se uključi vrijednost nekretnina koje ljudi posjeduju, posebno na jugu Evrope.
Stanovanje u blizini jednog od djeteta također znatno ublažava siromaštvo, ne samo u sredozemnim zemljama nego i u Njemačkoj.
Rezultati također pokazuju da osobe koje imaju ugodne radne uvjete u kasnijoj dobi odlaze u penziju te da poticanje na rano umirovljenje u konačnici ne mora do toga i dovesti.