Istraživanje
7

Zašto ljudi lažu

Klix.ba
Naučnici su u najnovijem istraživanju pokušali istražiti koji faktori utječu na neiskreno ponašanje. Ranija istraživanja su pokazala da je prvi instinkt svake osobe da prvo zadovolji svoje interese i da ljudi češće lažu ukoliko mogu opravdati te laži sami sebi.

Uz pomoć ranijih istraživanja, psiholog Shaul Shalvi sa Univerziteta u Amsterdamu i Ori Eldar i Yoella Berebi Meyer sa Univerziteta Ben-Gurion su postavili hipotezu koja kaže da ljudi češće lažu kada su pod vremenskim pritiskom i kada moraju donijeti odluke koje će im donijeti finansijsku dobit.

Prema njihovoj hipotezi, ljudi koji su pod vremenskim pritiskom neće lagati ukoliko ne postoji mogućnost da racionaliziraju svoje ponašanje.

"Prema našoj teoriji, ljudi prvo rade na zadovoljavanju vlastitih instinkta, a tek kasnije razmišljaju o tome šta je zaista društveno prihvatljivo ponašanje. Kada ljudi moraju reagovati brzo, u kratkom vremenskom periodu, uradit će sve da osiguraju dobit, uključujući i krivljenje etičkih pravila i laganje. Ukoliko imaju više vremena za razmišljanje, ljudi onda ograniče količinu laži i suzdržavaju se od varanja", kazao je Shalvi.

Tokom istraživanja naučnici su testirali težnju volontera ka laganju u slučajevima kada se takvo ponašanje može opravdati.

Oko 70 volontera je bacalo kocku tri puta, ali tako da naučnici nisu mogli vidjeti rezultate. Učesnici su morali reći koji broj su dobili prilikom prvog bacanja, a prema tom broju su dobijali i određenu količinu novca. Što je veći broj dobijen, veća je bila i novčana dobit.

Vidjevši drugo i treće bacanje, volonteri su imali mogućnost da opravdaju najveći broj koji su dobili, čak i ako ga nisu dobili prvim bacanjem.

Neki od učesnika su bili vremenski ograničeni i morali su svoje rezultate prijaviti unutar 20 sekundi. Ostali nisu bili vremenski ograničeni.

Naučnici nisu mogli vidjeti kakve brojeve dobijaju učesnici, nego su rezultate uporedili sa očekivanim rezultatima koji bi se dobili ukoliko učesnici ne bi lagali.

Rezultati su pokazali da su obje grupe lagale, ali da su oni sa ograničenim vremenom lagali mnogo više.

Drugi eksperiment je bio sličan prvom, ali su volonteri kocku mogli bacati samo jednom, što znači da nisu imali čime opravdati svoju laž.

Oni koji su bili pod vremenskim pritiskom su opet lagali, a oni koji su imali neograničeno vrijeme nisu lagali tokom ovog eksperimenta.

Ukoliko su pod vremenskim pritiskom, ljudi obično lažu. Kada vrijeme nije ključni faktor, ljudi će lagati samo ako mogu opravdati svoje laži.