{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Gdje je ostalo srce Sulejmana Veličanstvenog?

2.9.2013. u 16:56
0
18
Gdje je ostalo srce Sulejmana Veličanstvenog?
0
Gdje je ostalo srce Sulejmana Veličanstvenog?
Sulejman Veličanstveni
Ekipa mađarskih istraživača saopćit će krajem ovog mjeseca gdje je tačno zakopano srce jednog od najvećih turskih sultana, Sulejmana Veličanstvenog. Postavlja se pitanje zašto je tačna lokacija sultanovog srca postala toliko važna historijska zagonetka.
Francuski državnik, kardinal Richelieu, opisao je opsadu mađarskog zamka Sziget kao "bitku koja je spasila civilizaciju". Bitka se odigrala prije 447 godina, a Osmanlije su konačno zauzele grad u septembru 1566. godine, uz velike gubitke. Među palima je bio i njihov vladar, Sulejman Veličanstveni. Nakon velikih gubitaka, Osmanlije nisu prijetile Beču narednih 120 godina.

Istraživači danas prekopavaju tlo i arhive u potrazi za sultanovim srcem.

"Kada Mađari šetaju oko zamka u Szigetvaru, misle da šetaju oko mađarskog zamka, što nije tačno. Radi se o turskom zamku, mađarski je uništen tokom opsade 1566. godine", kaže Norbert Pap, profesor geografije na Univerzitetu u Pecsu.

Čini se da svaka priča o ovoj opsadi prikriva drugu i svaka ima nekoliko različitih verzija. Na površini, legendu je lako pratiti.

Sulejman Veličanstveni je stigao sa 100 hiljada vojnika početkom augusta 1566., a zamak se našao na njegovom putu ka Beču. Pokoravanje Beča potčinilo bi pod osmanlijsku vlast veliki dio zapadne Evrope.
Miklos Zrinyi, komandant zamka, i njegov garnizon od samo 2.300 ljudi pružili su hrabar otpor Osmanlijama i zaustavili ih u daljem napredovanju. Zrinyi je poginuo u konačnom okršaju, kada je zamak zapaljen. Sulejman je preminuo u svom šatoru, a neki izvori navode da je preminuo od iznenađenja i Pirove pobjede. Imao je 72 godine i 40 godina borbe protiv Mađara iza sebe.

Njegovo tijelo je prebačeno u Istanbul, ali je njegovo srce ukopano na mađarskom tlu, u grobnici koja je kasnije postala katolička crkva posvećena Djevici Mariji, kako piše na natpisu crkve Turbeki.

Profesor Pap objašnjava da je to izmišljena priča koju je lansirao lokalni svećenik 1916. godine, iz političkih razloga. U to doba, Mađarska, odnosno Austro-Ugarska monarhija, bila je turski saveznik u Prvom svjetskom ratu i bili su im potrebni simboli besmrtnog prijateljstva. Pap je pokušao otkriti stvarnu lokaciju gdje je pokopano sultanovo srce, također iz političkih razloga, budući da odnosi između Mađarske i Turske postaju sve bolji, a broj turskih turista u Mađarskoj je prošle godine porastao za 45 posto.

Pronalazak posljednjeg počivališta sultanovog srca učinio bi mnogo za turističku ponudu uspavanog mađarskog gradića.



Postoji nekoliko mapa koje bi mogle voditi do sultanovog srca. Jedna, iz 1689. godine, čak i označava lokaciju srca, dok su druge, pohranjene u ratnom arhivu u Beču, napravljene za habsburške trupe koje su preuzele grad tokom 1680-ih. Tu je i čitav niz informacija u arhivama Vatikana, Venecije, Budimpešte i Istanbula.

Pap i njegov tim istraživača prečešljali su sve informacije, a konačne rezultate objavit će 20. septembra. Čak su dobili i dozvole za kopanja na novim lokacijama.

"Ovdje se ne radi samo o Sulejmanovom srcu, već i o rekonstrukciji svakog sloja historije i geografije u posljednjih 400 godina, a već smo mnogo toga otkrili", kaže Pap.

Mape vode na krivi trag, a kada su Habsburzi osvojili zamak 1689. godine, srbijanski plaćenici protjerali su preostale muslimane. Njemački katolici naselili su ovo područje u 18. stoljeću, a pejzaž se dosta promijenio od tada. Čak se minijaturno ledeno doba podudarilo sa otomanskom okupacijom.

Ono što je danas potočić Almasi, nekada je bilo divlja bujica. Također, treba spomenuti i da "sziget" na mađarskom znači "otok", koji se dizao iz nekadašnje riječne močvare. U blizini je danas i Park tursko-mađarskog prijateljstva, a nalazi se na mjestu nekadašnjeg logora Sulejmanove armije, gdje je i spomenik sultanu Sulejmanu.

Gradonačelnik Szigetvara, Janos Kolovics, sada s ponosom ističe svoje bosanske korijene i najavljuje izgradnju novog turističkog centra, koji će biti izgrađen u blizini gradske džamije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: