{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mlada nada sevdaha, sazlija Jusuf Brkić: Saz je bosanski brend

A
2.10.2015. u 10:10
266
54
Mlada nada sevdaha, sazlija Jusuf Brkić: Saz je bosanski brend
266
Mlada nada sevdaha, sazlija Jusuf Brkić: Saz je bosanski brend
Jusuf Brkić je kao dječak želio postati harmonikaš, kao i većina mladića u njegovom rodnom Gradačcu, a onda su mu roditelji u 12 godini poklonili saz o kojem nije znao ništa. Dobio je priliku da uči od doktora Hašima Muharemovića iz Srebrenika, autora sevdalinke "Sa Gradačca bijele kule" i čuvenog sazlije, a u subotu će predstaviti svoj prvi CD "Kuća saza", projekt na kojem je radio dvije godine.
Brkić je rođen 1992. godine i spada u nove generacije bh. sevdalija. U razgovoru za Anadoliju je rekao da je na svom prvom CD-u želio na najbolji mogući način predstaviti saz u BiH, kako bi mu "dao odskočnu dasku" i prikazao ga u novom svjetlu.

Sazu nije pridavana velika pažnja



Student Pravnog fakulteta u Sarajevu je rekao da je producent CD-a i čovjek koji je najviše doprinio projektu Damir Imamović, koji je od početka, kako je kazao Brkić, nadzirao snimanja, produkciju, miksanje i sve što ide uz snimanje CD-a. Album najavljuje spot za pjesmu "Kolika je Jahorina planina", nastalu u obradi s čelistom Isakom Haračićem, članom Sarajevske filharmonije.

"Pjesma je kombinacija saza i čela, predstavili smo je neki dan i utisci su super. Na albumu imamo 12 pjesama, od bržih do sporijih. Također imamo dvije pjesme koje su nastale uz čelo 'Kolika je Jahorina planina' i 'Oj, djevojko, ašik dušo' i neke instrumentale", rekao je Brkić.

Ovaj mladi sazlija tvrdi kako je saz bosanski brend, a na pitanje šta znači predstavljanje ovog instrumenta u novom svjetlu, Brkić je kazao da je saz u dosta slučajeva pogrešno sniman i da mu nije pridavana velika pažnja tokom snimanja albuma.

"Zato imamo jako loše snimke koje sazlije slušaju, pogotovo oni koje žele da nauče nešto više o sazu. To se vremenom popravlja. Htio sam da napravimo iskorak i da napravimo visoko kvalitetni CD kako bismo imali dobru produkciju zvuka, dobar miks i mastering. Također, htio sam da uvedem saz u sve pore umjestnosti. Radim muziku za filmove i predstave, radionice o tradicionalnoj muzici... Moj akcenat je na mladim ljudima, da ih privučem tom instrumentu, da pokažem da saz nije instrument koji se samo može izvoditi samostalno nego da se može izvoditi u kombinaciji s više instrumenata, sa čelom, perkusijama...", izjavio je Brkić.

Želja harmonika, poklon saz



Brkić se prisjeća kako je saz dobio kao dječak, u 12. godini kao poklon svojih roditelja i tada je krenuo na put sviranja i pjevanja. Kao mladića su ga najviše privlačili veliki festivali na kojima je nastupao pa je nastavio sa sviranjem saza. Svoje znanje i zahvalnost duguje doktoru Hašimu Muharemoviću, od kojeg je, kako sam priznaje, naučio sve.

"Druženje je trajalo osam godina do njegove smrti. To je jako utjecalo na mene, jer kao dječak nisam znao značaj tog instrumenta. Znao mi je približiti taj insturment i dati mi da učim one pjesme koje su bile shodne mom uzrastu. Imao je najbolji pristup kako bih zavolio instrument", prisjetio se druženja sa svojim učiteljom i uzorom.

Za Anadoliju je ispričao kako je dva puta sedmično s ocem išao do Srebrenika, u kojem je Muharemović živio, kako bi imao časove sviranja i pjevanja.

"Kada se otac htio dogovoriti kako da mu plati, on je rekao 'ako ćeš ga dovoditi svake sedmice kod mene, ja ću napraviti novog sebe'", kazao je Brkić.

On smatra kako je ovaj instrument danas zapostavljen.

"Postoji nekoliko kolega i ja koji sviramo i pokušavamo da prezentujemo ovaj instrument. Nadam se da ćemo to postići kroz ovaj projekt, CD i spot koji smo radili na neobičan način za sazlijski svijet i da će to privući dosta mladih osoba. Pozitivni su komentari na spot mladih osoba koji su željni tog zvuka", rekao je Brkić, koji svira na ručno izrađenom sazu majstora Ćamila Metiljevića iz Hrasnice.

Mladi sazlija je kazao kako ovaj majstor pridaje veliku pažnju izradi instrumenta koji je doživio veliku transformaciju u historijskom razvoju i danas je dosta veći od prvobitnih sazova, ima dvije skale i mogućnosti sviranja su veće.

Kafanski sevdah



On je bio polaznik prve generacije "Sevdah pogona", projekta Mediacentra i Sarajevskog ratnog teatra, koji je imao za cilj promovisati mlade muzičare koji se bave sevdalinkom.

"Jako je važno dati priliku mladim osoba da pokažu ono što uče i znaju. Moram napraviti razliku između umjetničkog sevdaha, koji pokušavam uvući u sve pore umjetnosti, od ovog kafanskog sevdaha. Postoje mlade osobe koji žele da napreduju u pravom smislu sevdaha, da uče od velikih majstora, ali nemaju priliku da to pokažu. Jedna od tih prilika je bio projekt 'Sevdah pogon' u SARTR-u. Tu sam bio sazlija i svirao sam u kombinaciji s nekim instrumentima i to je bilo dobro", rekao je Brkić.

Kazao je da izvođači moraju odrediti u kojem smjeru žele da idu. Za sebe kaže da je odabrao svoj put.

"Nekako grubo zvuči, ali odbijam projekte koji me zovu na neka mjesta neprikladna za saz i ne želim da ga u tom svjetlu prikazujem", rekao je Brkić.

Istakao je da je danas odnos prema sazu puno bolji nego ranije zbog odnosa mladih muzičara koji su se postavili tako da žele da dignu saz na veći nivo.

"Da se saz kao instrument ne zapostavlja. Ranije su ljudi nas zvali na festivale samo kako bi festival izgledao što tradicionalnije. Mi bježimo od toga i želimo da pokažemo da je saz ravnopravan s ostalim instrumentima pogotovo što je to dio naše kulturne baštine i da ga predstavljamo onako kako on to zaslužuje", kazao je Brkić.

U pjesmi "Kolika je Jahorina planina" Brkić je saz svirao uz čelo, a također je svoj zvuk kombinovao sa zvukom violine i drugih instrumenata, naročito perkusija.

"Saz se odlično slaže s ostalim instrumentima. Mora biti precizno naštiman da se može uklopiti s ostalim instrumentima. Pomoglo mi je što sam kao dječak igrao folklor, sviram tarabuku tako da imam ritam u ruci koji mogu da prenesem na saz. Jako je bitno za sazliju da šire gleda na pojam saza i da se ne boji učiti od drugih kultura i vrsta umjetnosti kako bi to prenio na saz. To je ključ uspjeha sazlije", rekao je Brkić.

Kazao je da nema najdražu sevdalinku i da od toga kako se osjeća kada svira ovisi hoće li to biti neka tužna ili vesela pjesma.

"Jednostavno je to po osjećaju i raspoloženju. Najdraže su mi ove od doktora Muharemovića, jer tako mogu najbolje da ispoljim svoju emociju", ispričao je Brkić.

Pjesmu "Kolika je Jahorina planina" je odabrao jer je bila pristupačna za obradu u novoj dimenziji i zato što je dijelove te pjesme učio od doktora Muharemovića i Emine Zečaj.

Ovaj mladi muzičar je radio i muziku za predstavu Aleša Kurta "Teferič", pojavljivao se u filmu "Sevdah" režiserke Marine Andree-Škop iz 2009. godine. Također je radio muziku za performans Lale Raščić "Ukleta brana" s kojom je nastupao u Pariz, Ljubljani, Bernu i Beogradu što je rezultiralo i pozivom za nastup u Rio de Janieru.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: