Muzika
245

Matija Dedić: Današnje društvo nema potrebu ni za čim duhovnim pa tako ni jazz muzikom

Piše: M. S.
Matija Dedić
Matija Dedić
Matija Dedić, hrvatski jazz pijanista i kompozitor, nastupit će 3. novembra na sarajevskom Jazz Festu. Za Klix.ba govori o mjestu jazz muzike u našem društvu, nagradama i pritisku poređenja sa slavnim roditeljima.

U okviru dvadesetog Jazz Festa, koji će biti održan od 2. do 6. novembra, bit će izveden i performans "Matija svira Arsena" zagrebačkog muzičara Matije Dedića.

Sin legendarnih muzičara Arsena Dedića i Gabi Novak, Matija kaže da mu je ta okolnost pomogla zbog čega je u startu imao puno bolju poziciju od ostalih, ali da je umoran od vječitog poređenja i da mu uzima puno energije razgovor o ulozi njegovih roditelja u njegovoj karijeri.

"Sve je to jasno. Bitno je da sam prezime iskoristio na najbolji način i puno dugujem roditeljima. Jasno je i to da je ova tema i dosta regionalnog karaktera. Što bi značilo, uz sav ponos na prezime jednako vrijedi i pohvala sa strane velikih stranih muzičara i kritičara koji ne znaju za moje roditelje, a koji su me počastili lijepim saradnjama, kako diskografskim tako i koncertnim zadnjih 7-8 godina", kaže Dedić.

Matija Dedić dobitnik je mnogih nagrada, kako u jazz kategoriji, tako i generalno. Za album "Matija svira Arsena" dobio je ove godine nagradu Porin za album godine. Kaže da je nagradu uvijek lijepo primiti, ali da su puno više značile u mladosti te naglašava i da je bitno od koga nagrade dolaze.

"Prepustimo nagrade mladima. Za njih je sada bitno, a ja se ne žalim brojem priznanja koje sam dobio zadnjih 15 godina", kaže on.

Za album "Matija svira Arsena" kaže da se jednostavno desio.

"Sniman je tačno koliko i traje. Moment koji je zabilježen. Neponovljivo. I ispalo je najbolje do sada. Potpuno neplanirano i iz dubine duše. Tako to izgleda treba biti u životu", kaže Dedić i dodaje da misli da je idealno spojio svoj senzibilitet i Arsenovu muziku.

Iako ga slave kritičari, Dedić nije zadovoljan ulogom koju jazz ima u današnjem društvu, za koje kaže da je u najvećoj moralnoj i ekonomskoj krizi otkako pamti.

"Vođeno žutim medijima i terorom pretežno loše, ili bolje rečeno beznačajne, komercijalne muzike sa ovih prostora, takvo društvo u svakom slučaju nema potrebu ni za čim duhovnim pa tako niti za jazz muzikom", kaže Dedić.

Matija Dedić je na sarajevskom Jazz Festu prvi put nastupio 1997. godine sa Boilers Quartetom. Kaže da je u Sarajevu uvijek veselo i naglašava značaj ovog jazz festivala, kao i njegovog osnivača Edina Zubčevića.

"Divno je bilo već 1997. posjetiti grad. Izniman je značaj Zubčevića i njegovog festivala te sam i počašćen pozivom s obzirom na to da nastupaju velika imena iz muzike u koju vjerujemo i koja nas drži na životu", zaključuje Dedić.