INTERVJU / Dino Merlin: Zmajevi su nas podučili životnoj lekciji - napredak je moguć radom

U novom zvuku, između ostalog. Nova ploča, novi zvuk; to je danas teže nego ikad, ali je izazov. Uvijek pokušavam pomjerati granice, onoliko koliko mogu, tako da mi je zadovoljstvo da je na ovom albumu većinu pjesama zvukom oblikovao Yoad Nevo, producent koji je radio na albumima muzičara kao što su Bryan Adams, Pet Shop Boys, The Dandy Warhols, Goldfrapp, Sugarbabes, Morcheeba. Tu su i senzacionalni turski klarinetista Husnu Senlendirici, švedski producenti Marcos Ubeda i Gunnar Norden, moj prijatelj iz Londona, kompozitor i producent Aaron McIntosh. Tu je, naravno, i moj provjereni bh. tim Mahir Beathouse, Mahir Sarihodžić, Maja Sar, Dino Šukalo kao i Vlado Džihan, Baby Dooks i Zvonimir Dusper. To je šaroliko društvo talentiranih ljudi s kojima mi je bilo zanimljivo i uzbudljivo raditi.

Koliko su pjesme na novom albumu slične ili različite od onoga što ste do sada radili?

Pjesme su različite u onoj mjeri u kojoj sam se i ja sam, kao autor i muzičar, a i kao čovjek promijenio. Moje pjesme reflektiraju i dio onoga što sam živio i sanjao i što mi se dešavalo u vremenu u kojem su pjesme nastajale. Uglavnom, to su male drame iz stvarnog života, mog i ljudi kojima sam okružen. Naučio sam vremenom da je jedini ispravan način - da budem svoj i da radim po svom - i da mogu biti sretan i zadovoljan samo onda kada idem tim putem, a ako na tom putu imam još i saputnike kakva je moja publika, onda još bolje!

Kako planirate put poslije promocije? Šta ćete raditi tokom ljeta, gdje ćemo Vas slušati?

Radit ćemo koncerte gdje god ima ljudi koji nas žele slušati i gdje su promotori spremni i sposobni ispuniti naše produkcijske zahtjeve. To su uglavnom veće dvorane i stadioni. Podsjetit ću vas da smo na prošloj turneji sa albumom "Ispočetka" svirali pred više od 500.000 ljudi. Po tom smo možda jedinstveni u ovom dijelu svijeta.

Da li će na novom albumu biti dueta?

Na novom albumu nema dueta. Nisam imao niti jednu pjesmu koju bih poželio otpjevati u duetu, niti me iko inspirisao na saradnju u tom smislu.

Kako komentirate medijsku prašinu koja se digla nakon što su srbijanski mediji objavili da snimate duet sa Jelenom Karleušom? Šta je izvor ovakvih nagađanja?

Medijima je takva informacija interesantna bez obzira da li je tačna. Zvuči taman dovoljno kontraverzno i skandalozno da bude vijest, bez obzira što nema veze sa činjenicama. Jelena zna raditi svoj posao i zna dati medijima ono što žele, a to je već pola posla u šou biznisu i ja joj to uopšte ne zamjeram.

Dva puta ste učestvovali na Euroviziji. Naša zemlja posljednje dvije godine ne učestvuje na ovoj svjetskoj muzičkoj manifestaciji. Smatrate li da je to šteta za BiH i da se treba pronaći način na koji bi se finansiralo učešće naše zemlje?

Šteta je propustiti bilo koju priliku za promociju Bosne i Hercegovine. Ali s obzirom na okolnosti, možda je bolje nikako ne predstavljati našu zemlju nego je predstavljati bilo kako. Na Eurosongu sam nastupao tri puta kao autor, od toga dva puta i kao izvođač. Mislim da je dobro sudjelovati na tom izboru, ali samo pod uslovom da imate dobru pjesmu. A puko sudjelovanje nema nikakvu svrhu.

Biste li pristali da ponovo predstavljate BiH na takmičenju za najbolju pjesmu Evrope?

Kao izvođač – ne. A kao autor, ako imam dobru pjesmu i izvođača u kojeg bih vjerovao, ne bih imao ništa protiv.

Koliko pratite dešavanja u našoj zemlji? Protesti su svakodnevni, građani su nezadovoljni, kakvo to društvo postajemo i mislite li da će se nešto promijeniti u skorije vrijeme? Da li umjetnost ispašta zbog kompletne situacije?

Neozbiljno je pričati o ispaštanju umjetnosti dok ispaštaju živi ljudi zbog kojih ta umjetnost postoji, jer ti ljudi imaju preča posla i nemaju novca ni vremena za umjetnost jer se bore da prežive "od prvog do prvog". Itekako dobro znam kakav je to osjećaj, i sam imam iskustvo teškog rada u fabrici. Nisam bio ni šef ni poslovođa već na samom dnu poslovne hijararhije, i jedva sam sastavljao kraj s krajem, a još su bila znatno bolja vremena od današnjih. U toj situaciji vas ne zanima ništa drugo osim kako promijeniti tu situaciju u kojoj imate i želje i snove a ne možete ih ostvariti.

A problemi u umjetnosti, i uopšte u kulturi, tek trebaju doći na red nakon što se riješe brojni drugi problemi koji se tiču osnovne egzistencije i prava građana. Jer bez umjetnosti je život moguć. Dosadan, ali moguć. Bez hljeba, život nije moguć. Tako da su prioriteti jasni.

Samo je nejasno dokle će ići bezobrazluk političara a dokle strpljenje naroda. Ne treba zaboraviti da su bahati političari i mediji, naš vlastiti odraz u ogledalu i to uvećan nekoliko puta. Naša zemlja i društvo propadaju, ne samo ekonomski, već i u moralnom i svakom drugom smislu. A do promjene će doći kad se svi mi pojedinačno počnemo mijenjati.

Našu zemlju su nedavno zadesile nezapamćene poplave. I sami ste se uključili u humanitarne akcije, te posjetili stradala područja. Kakva iskustva nosite? Šta smo i jesmo li naučili nešto iz ove tragedije?

Strašno je ono što se dogodilo, a većina građana koju je vodena stihija zaobišla ne može pojmiti stravične razmjere ove tragedije. Nažalost, za mnoge građane ova tragedija je samo još jedna loša vijest sa ekrana. Moja pomoć je minimalna u odnosu na nesebičnost i odvažnost mnogih ljudi koji nisu čekali političare da reaguju jer oni su, kada su problemi građana ove zemlje u pitanju, poletni kao mrtav konj. Nažalost, oporavak će trajati još dugo i posljedice neće nestati same od sebe. A s obzirom da ova tragedija polako ali sigurno pada u zaborav, posljedice će mnogi građani osjećati duže nego što bi morali.

Da se okrenemo vedrijim temama. Nogometna groznica zahvatila je BiH zbog učešća reprezentativaca na Svjetskom prvenstvu. Kako ste doživjeli naš prvi nastup na Mundijalu i šta prognozirate Zmajevima, mogu li proći grupu? Može li njihov uspjeh biti integrativni faktor naše države?

Pokazali smo zašto smo Zmajevi. Nevjerovatno sam ponosan na naš prvi nastup. Argentina je fudbalska velesila, a provukla se kroz iglene uši protiv Bosne i Hercegovine. To je velika stvar. Nismo imali sportske sreće, ali smo pokazali da smo pravi Zmajevi i zašto svi trebaju da se plaše naših momaka.

Prvom utakmicom su najavili da najbolje tek dolazi. Moramo proći dalje. Već je plasman na Mundijal postigao više na integraciji ove zemlje, nego svi domaći političari i kompletna međunarodna zajednica. Međutim, Bosna će krenuti naprijed kada mladi ljudi, oni koji su budućnost naše zemlje, nauče najvažniju lekciju od Zmajeva – samo radom, vlastitim zalaganjem i odricanjem je moguć napredak. Ne trebaju i ne smiju čekati nikoga da im omogući bolji život, jer to neće dočekati. Moraju sami biti kovači svoje sreće. Drugog puta nema.

Vaša muzička karijera traje dugo, vole Vas i mlađi, ali i starija populacija, kako građani BiH tako i stranci. No, u posljednje vrijeme imamo hiperprodukciju na našim prostorima kada je u pitanju muzika. Koliko je to dobro ili loše i koliko su kvalitetni mladi muzičari?

Hiperprodukcija je prisutna globalno, ne samo na našim prostorima. Dobro je što su tehnika i tehnologija postale svedostupne i što mladi muzičar može objaviti pjesmu bez ičije pomoći ako je bar malo vješt i želi sticati nova znanja. To je rezultiralo ogromnom produkcijom, ali mislim da se omjer uspješnih i neuspješnih nije puno promijenio u odnosu na vrijeme kada sam ja počinjao. Isto tako, ogromne su varijacije u smislu kvalitete, ali i svježine u novom zvuku i eksperimentima sa novim tehnologijama, a rezultati nisu baš uvijek sjajni. Ali prije svega i poslije svega, potreban je talenat, onaj X faktor koji donosi prevagu. Što bi rekao jedan moj prijatelj: Il’ ima il’ nema struje.

Mnogima je želja da snime duet s Vama. Imate li Vi neispunjenih želja kada je u pitanju suradnja sa kolegama?

Imam ideja ali nemam želje za novim duetima, što ne znači da neću nekad ponovo snimiti neki duet. Trenutno mi to nije interesantno.

Koliko se poštuju autorska prava u BiH i šta AMUS u posljednje vrijeme radi kako bi se zaštitila prava bh. autora?

Autorska prava se svugdje u svijetu poštuju onoliko koliko to država hoće. Po tome, između ostalog, možete mjeriti civilizacijski nivo neke zemlje. BiH je, nažalost, crna rupa Evrope kada se radi o autorskim pravima. Autorska prava se krše u određenoj mjeri i drugdje ali Sarajevo je jedini glavni grad u Evropi gdje policija dozvoli održavanje koncerta čiji organizatori prethodno nisu ispoštovali zahtjeve agencije za zaštitu autorskih prava i pored zakonske, krivične odgovornosti koju to povlači za sobom.

AMUS je pokrenuo na desetine sudskih sporova protiv kršitelja autorskih prava širom zemlje a očekujemo i da tužilaštva, sudovi, policija, inspekcija i druge nadležne institucije rade svoj posao.

Štampamo i knjižice sa osnovnim informacijama o autorskim pravima za nadležne institucije, pripremamo konferencije i radionice u desetak gradova širom BiH na kojima ćemo raspravljati o otvorenim pitanjima i pokrenuti širu diskusiju o piratstvu kao krađi, savjetujemo i obrazujemo naše članove, filmske radnike, književnike, slikare, muzičke izvođače i druge o njihovim pravima. To je jedan proces koji će potrajati, ali svaki novi dan je bolji dan za autore u našoj zemlji i to zahvaljujući AMUS-u. U skladu sa zakonskim mogućnostima aktivirali smo i Fond za kulturne i socijalne namjene kojim će AMUS značajno pomoći svojim članovima kojima je imovina stradala u nedavnim poplavama.

Kada planirate koncert u Sarajevu? Hoće li to opet biti stadion Koševo?

Naravno, u ljeto sljedeće godine održat ću, sada već četvrti, koncert na stadionu Koševo.