Sunce nad Drinom
52

U Goraždu počela manifestacija posvećena velikom bh. književniku Isaku Samokovliji

E. A.
(Foto: Klix.ba)
U Goraždu je počela manifestacija "Sunce nad Drinom – Dani Isaka Samokovlije" posvećena velikom bh. pripovjedaču. Ovdašnji Centar za kulturu već 16 godina slavi stvaralaštvo pisca, humaniste i ljekara rođenog u ovom gradu.

Položeni su buketi cvijeća na bistu pred domom zdravlja koji nosi ime Samokovlije, priređena izložba fotografija iz Samokovlijinih djela kao i književno - scenski performans "Drina je za mene jedan od najdubljih doživljaja" te predavanja vezana za njegov književni opus i ljekarski rad.

Književna kritika još prije pola stoljeća Samokovliju je ocjenila kao jednog od najboljih bh. pisaca, a tako ga ocjenjuje i danas jer je njegova književnost svevremena, ističe Munira Kovač-Devlić, profesorica književnosti.

Drina kao inspiracija

"Proslavio se pripovijetkama i dramama, posebno dramom Hanka zahvaljujući njenoj ekranizaciji. Manje je poznata njegova poezija. Goražde i Drina posebno su uticali na njega, pa se ljubav prema ovom gradu spominje u njegovim pripovijetkama, ali i poeziji, kroz koju kao da osluškujemo huk Drine. Iako je Drinu povremeno napuštao, uvijek joj se vraćao. U mislima, stihovima, pripovijetkama Drina je bila njegova inspiracija, a djetinjstvo koje je proveo na njenim obalama zauvijek ga je obilježilo. U jednoj priči zabilježio je kao da se pribojavao da bi nešto moglo baciti u zaborav koliko su Drina i Goražde uticali na njega i bili putokaz za sve staze kojima je hodio", kaže Devlić.

Dodaje da je važno da su kroz kviz "Život i djelo Isaka Samokovlije" i literarni konkurs uključeni učenici škola što Samokovliju i na ovaj način čuva od zaborava.

"Oslikao je ovu "malu varošicu" ljubavlju koja se ogleda u sjećanjima na djetinjstvo koje je proživio ovdje. Poruke njegovih pripovjedaka svjedoče o njegovoj ljudskoj veličini. Možemo li i trebamo li ovom književniku posvetiti više pažnje kroz obrazovni sistem, kulturne manifestacije? Koliko god u kulturu uložimo, vrati nam se mnogostruko. A Samokovlija to svakako zaslužuje", smatra Devlić.

Goražde treba da njeguje Isakovu baštinu, da govori i piše o Isaku zato što je upravo on najljepše pisao o Goraždu.

Rođen u mahali

"Njegov značaj nije u tome što se rodio i odrastao u kućici na Pobarniku, nego u tome što je u svojim pripovijetkama gotovo monografski opisao Goražde, kroz opise dječijih igara je oslikao bukove divlje suncem obasjane Drine i dao najljepše pejzaže dok je radnju svojih pripovjedaka stavljao na strme litice Gubavice i drugih brežuljaka oko Goražda. Pažljiv čitalac će saznati o biljnom i životinjskom svijetu, o društvenim dešavanjima kroz velike i male zaplete u pričama i opise zanata i zanatlija, saznati o etničkoj strukturi društva kroz Isakove likove, saznati o porijeklu nekih porodica koje i danas obitavaju u Goraždu, prepoznati nazive goraždanskih mahala... Isakovo djelo ima univerzalnu vrijednost u kontekstu ljudi i vremena. Goražde je i danas isto ono koje je Isak opisao u svojim pejzažima, a Goraždane usrećuju iste radosti i bole i iste boli kao i Isakove likove prije čitavog stoljeća. Čitajući Isaka saznajemo da se u čovjeku i društvu malo toga promijenilo", kaže Emina Hadžić, stručna savjetnica za obrazovanje u kantonalnom Pedagoškom zavodu.

Dodaje da je u književnohistorijskom kontekstu, Isak Samokovlija, uz Danila Kiša i Oskara Daviča, najznačajniji predstavnik jevrejske književnosti, a u književnoteorijskom je rame uz rame s Ivom Andrićem.

Isak je decenijama prisutan u Goraždu, a manifestacija naslovljena po jednoj od njegovih najpoznatijih pripovjedaka "Sunce nad Drinom" počela je 70-tih godina prošlog stoljeća.

“Bila je sadržajno bogatija nego danas, ali to je logično. Tada se dodjeljivala i nagrada "Isak Samokovlija", a među dobitnicima je poznati pozorišni i filamski režiser, pisac i dramaturg, Šemsudin Gegić", prsjeća se Slavko Klisura, jedan od aktera događaja.

Književna nagrada

Smatra kako je obaveza Goražda poštovanje čovjeku čiji je ukupni angažman bio zasnovan na suštinskim humanističkim vrijednostima.

"Svaka njegova pripovjetka, riječi njegovih junaka, piščeve poruke, snažan su poziv za ljudkost, na dobrotu, na mir i odbranu slobode. U ovom vremenu u kome je toliko zla i tuge u svijetu, te poruke nikada nisu bile važnije. Najveći dio manifestacije naslanja se na entuzijazam zaposlenih u Centru za kulturu. Nadam se da će vrlo skoro u Zavičajnom muzeju Samokvlija imati svoj prostor kroz predstavaljenje njegove stvaralačke zaostavštvine uz podršku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Svakako bilo bi sjajno da se konačno realizuje inicijativa i moja želja da se ustanovi književna nagrada "Isak Samokovlija" za najbolju pripovjetku ili prvu neobjavljenju zbirku. Nagrada koja nosi njegovo ime svakako bi animirala mlade pisce, pripovjedače da budu važan segment ove manifestacija koja zaslužuje da iz lokalnog, goraždanskog okvira postane manifestacija državnog nivoa", smatra Klisura.