{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Obilježavanje 1700. godišnjice Milanskog edikta na Filozofskom fakultetu

F
7.5.2013. u 10:48
121
0
Obilježavanje 1700. godišnjice Milanskog edikta na Filozofskom fakultetu
121
Obilježavanje 1700. godišnjice Milanskog edikta na Filozofskom fakultetu
U organizaciji Filozofskog fakulteta u Sarajevu održava SE okrugli sto o temi "Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije Milanskog edikta". Ovaj naučni skup je posvećen godišnjici 1.700 godina od proglašenja Milanskog edikta kojim su završeni tristogodišnji progoni kršćana u rimskoj državi, a posebno oni posljednji poduzeti od careva Dioklecijana i Galerija.
Kako je za Fenu izjavio doc dr. Salmedin Mesihović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta, ova godišnjica se obilježava širom Evrope nizom naučnih skupova i okruglih stolova.

"Tako je i sarajevska katedra za klasičnu historiju organizirala skup na kojem će biti prezentirano više vrijednih referata i naučnih radova vezanih za prostore današnje Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja u periodu početka IV. stoljeća nove ere, koji će na znanstvenim i kritičkim osnovama pokušati da dođu do odgovora na pojedina problematična historiografska pitanja", kaže Mesihović, koji je zajedno s mr. Amrom Šačić i postdiplomcima studija klasične historije iznio organizaciju skupa.

Naglašava da odgovor careva Konstantina i Licinija postignut u Milanu u proljeće 313. godine veliko historijsko značenje.

"Njime kršćani nakon 300 godina povremenih progona i sukoba s rimskom državom dobijaju slobodu propovijedanja. To će biti osnova preko koje će kršćanstvo polako, ali sigurno preuzimati dominaciju u euromediteranskom svijetu, da bi se početkom V. stoljeća i konačno nametnulo kao vladajuća i religija i ideologija" kaže Mesihović.

Po njegovim riječima, da nije bilo sporazuma Konstantina, koji je intimno podržavao kršćanstvo, i Licinija, današnji svijet bi sigurno izgledao znatno drugačije jer ne bi bilo dominacije abrahamističkih religija (judaizma, kršćanstva i islama) "nego bi se na mjestima današnjih crkava i džamija možda nalazili hramovi posvećeni Jupiteru, Apolonu, Mitri ili Ateni".

Zbog svega toga je važno ovaj veliki i prijelomni događaj u svjetskoj historiji na odgovarajući način obilježiti i u Sarajevu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: