{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Nismo estrada, mi smo muzejska ustanova!"

S
26.8.2011. u 12:50
0
59
"Nismo estrada, mi smo muzejska ustanova!"
0
Umjetnička galerija BiH za javnost se nakon 65 godina rada zatvara 1. septembra, a od reakcija političara nakon nedavne najave zatvaranja menadžment kao i do sada očekuje samo masu praznih obećanja. Ostatak djelatnosti, očuvanje vrijednih zbirki likovnih djela i biblioteka, nastaviće se dok budu uspijevali platiti račune za struju.
"Mi funkcionišemo po ratnom zakonu iz 1994. godine gdje je država posljednji put potvrdila svoja osnivačka prava prema Umjetničkoj galeriji BiH i ostalih šest institucija kulture. Daytonski mirovni sporazum priznao je kontinuitet institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja i ostavio rok od 60 dana da se odluči drugačije. Otada je prošlo 16 godina, a Umjetnička galerija i druge institucije otada preživljavaju kako znaju i umiju, a pitanje našeg rada finansirano je stihijski", kazala je na press konferenciji održanoj povodom zatvaranja Maja Abdomerović, kustosica Galerije.

S obzirom da su pored ogromne podrške, te poziva na protest povodom zatvaranja Galerije, upućene i kritike na rad menadžmenta Galerije, na pressici je bilo govora i o tome šta oni sve (ni)su mogli uraditi.

"Nismo lijeni, 20-30 posto sredstava sami zaradimo"

"Neki imaju dojam kao da smo mi grupa lijenih budžetskih korisnika koji ništa ne rade i primaju platu, iako je situacija suprotna", kazala je Maja Abdomerović te podsjetila da godinama traje agonija ove institucije tokom kojih su se oni obraćali svim nivoima vlasti, dobijali brojna obećanja, a sve je dokumentovano kroz mini-izložbu novinskih isječaka koju su postavili u Galeriji.

"U budžetu Galerije 20 do 30 posto sredstava je iz samofinansiranja, što je dobar podatak čak i za mnoge evropske zemlje, Međutim, na svaku marku koju smo donijeli, trebaju ići bar dvije do tri marke podrške, kojih nema. Mi smo i pored svih poteškoća uspjeli organizovati 12 izložbi u ovoj godini, ranije smo neke izložbe organizovali 'bez marke' i sa učešćem samih izlagača, ali s druge strane mi nemamo zdravstveno osiguranje, u ovoj godini smo primili samo jednu platu i to od sredstava koja smo sami zaradili", kazala je uposlenica galerije, dizajnerica Maja Kordić.

Predstavnici Galerija iznijeli su i problem apliciranja za razne fondove, s obzirom da ih mnogi odbiju kada vide da su budžetski korisnici, ili da nisu nevladina organizacija.

"Bio je slučaj prošle godine, kada je Elektroprivreda višak nekih sredstava odlučila raspodijeliti, mi smo aplicirali s projektom, i nisu nam ni odgovorili. Poslije smo ih kontaktirali, i pojašnjeno nam je da aplikacija nije ni uzeta u razmatranje čim su vidjeli da se radi o budžetskom korisniku", kazala je kustosica Ivana Udovičić.

Na presici je rečeno kako jedino uspijevaju dobiti međunarodne grantove, ali u njima nisu predviđene plate za osoblje, već samo troškovi projekta. Jedan od velikih grantova je i moguća podrška Japana za nabavku posebne klime koja bi dodatno očuvala stalnu postavku.

Galerija nema UO od 2004., nema ko imenovati direktora

"Ukoliko dobijemo tu prijeko potrebnu opremu, naći ćemo se u ogromnim problemima, jer će oprema trošiti dodatnu struju koju više ne znamo kako ćemo moći plaćati", kazala je Maja Kordić, potcrtavši da je dug koji Umjetnička galerija ima prema vani 0 maraka te da izmiruju sve obaveze, dok je unutrašnji dug u vidu smanjenih plata na šta su svi uposlenici pristali kako bi mogli izmiriti sve obaveze, te neisplaćenih toplih obroka, oko 100.000 maraka. Pitanje neimenovanja direktora ustanove od početka godine kada je dotadašnja direktorica otišla u penziju, pojasnila je Snježana Vukoja, sekretar Galerije:

"Direktora imenuje Upravni odbor. Zadnji Upravni odbor Galerije imenovan je 2000. godine i imenovalo ga je Ministarstvo kulture FBiH, a otkako mu je istekao mandat, mi nemamo novog Upravnog odbora jer niko neće da preuzme obaveze. Očekujemo da će nam sada Federalno ministarstvo kulture izaći ususret i imenovati privremeni Upravni odbor koji bi trajao koliko i konkursna procedura".

"Moram potcrtati da mi nismo samo izložbeni prostor, niti smo estrada pa da možemo nabrzinu namaći ogromna sredstva. Mi smo muzejska institucija koja se bavi likovnom umjetnošću, i koja danas čuva više od 6.000 umjetničkih djela i to je čini jedinstvenom institucijom na području BiH", kazala je Maja Abdomerović.

Posebna klima postavljena je u depou i radi 24 sata kako bi se djela očuvala, ali ako više ne bi bili u mogućnosti plaćati račune za struju, budućnost vrijednih djela bila bi neizvjesna.

Depo Galerije krije brojne vrijedne eksponate

Prisutni novinari imali su priliku i da obiđu depo u kojem se čuvaju neka od najdragocjenijih likovnih djela na prostorima bivše Jugoslavije, ikone, likovni arhiv Nada, te neprocjenjive radove švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera koji se čuvaju u posebnom sefu, a koje BiH posjeduje zahvaljujući činjenici da je jedna Mostarka bila njegov model.

"Svaki dan, već 30 godina, uđem i obiđem sve ove slike koje su mi kao djeca", kazao nam je galerijski tehničar Mihret Alibašić Micko pokazujući nam bogate riznice bh. ali i svjetske umjetnosti kojima prijeti propast ukoliko i posljednji entuzijasti od svega dignu ruke.

Za petak u 18 sati neformalna grupa građana organizirana preko Facebooka organizira proteste podrške ispred Umjetničke galerije, i pozvali su sve građane, a posebno umjetnike, da dođu i dignu glas protiv gašenja kulturnih institucija izazvanih nebrigom nadležnih.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: