{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Najbolja bibliotekarka SAD-a u 2011.: Hemon je bolji od Browna

17.1.2013. u 17:00
0
21
Najbolja bibliotekarka SAD-a u 2011.: Hemon je bolji od Browna
0
Nancy Pearl, najbolja američka bibliotekarka u 2011. godini, poručila je onima koji kažu da ne vole knjige kako nisu pronašli pravu knjigu za sebe i kako bi se trebali poslužiti tehnologijom, koja je danas dostupna, da tu knjigu i pronađu.
Družeći se na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu sa bibliotekarima, arhivarima, studentima i medijima, Pearl je govorila o svom djetinjstvu, radu, iskustvima, promociji čitanja knjiga, ali i trendovima u bibliotekarstvu.

Puno čita, ali i igra igrice

"Ja volim tehnologiju. Nekad se uhvatim kako igram Angry Birds umjesto da čitam, ali nove tehnologije nam trebaju omogućiti da lakše dođemo do knjiga", smatra Pearl.

Ako vam se knjiga koju ste počeli čitati ne sviđa, ova iskusna bibliotekarka poručuje da je ostavite.

"Život je prekratak, vremena je malo, pa ako vam knjiga koju ste izabrali ne predstavlja zadovoljstvo, prestanite je čitati, nemojte se dalje patiti i ići do posljednje stranice, već je radije vratite u biblioteku, ili dajte prijatelju. Vaše vrijeme vrijedi mnogo da biste ga traćili na knjige u kojima ne uživate. Ja tako radim", kazala je Pearl i dodala da se ovo odnosi na knjige koje čitamo iz razonode, a ne na udžbenike iz kojih moramo učiti ili o njima kasnije razgovarati u grupi.

U Bosnu i Hercegovinu književna kritičarka i autorica čija su djela najbolje prodavana u toku jedne godine je došla u organizaciji Američke ambasade koja u našoj zemlji provodi program promovisanja knjiga među studentima i nastavnicima te ih ohrabruje da što više čitaju. Prethodno je gostovala u Banjoj Luci i Tuzli.

"Biblioteka mi je spasila život"

Govoreći o sebi, najbolja bibliotekarka SAD-a za 2011. godinu je ispričala kako se rodila u Detroitu, industrijskom gradu sličnom Zenici i da su njeni roditelji bili veoma siromašni. Kako je u porodici bilo i mnogo svađe, Nancy je utočište pronašla u gradskoj biblioteci.

"Svaki dan kad bih se vratila iz škole samo bih ostavila stvari i putovala dvije milje do biblioteke. Subotom, kad nije bilo nastave, dolazila bih pred biblioteku i prije otvaranja te ostajala do kraja radnog vremena", prisjetila se gošća Sarajeva, "rock zvijezda među čitaocima".

"Biblioteka mi je spasila život, kažem to i ne pretjerujem. Dvije bibliotekarke su razlog zbog kojeg sam i ja počela da se bavim ovim poslom. One su otvorile vidike jednom tužnom i jadnom djetetu koje je željelo promijeniti svijet. Sa deset godina sam shvatila da je najbolji način ne koji to mogu uraditi da postanem bibliotekarka. Godinama sam radila sa djecom, a kasnije i sa odraslima".

Korisnici nisu klijenti, oni su zaštitnici biblioteke

Pearl korisnike naziva zaštitnicima biblioteke i vjeruje da je funkcionalna, zdrava javna biblioteka srž demokratskog društva.

"Ono što vi radite je od ključnog značaja da bi svijet postao bolji. U to vjerujem iz dubine duše. Hvala vam na tome", rekla je Amerikanka okupljenim kolegama. "Naš najveći izazov i šansa je stvaranje veza s ljudima. Bez tih spona javne biblioteke će odumrijeti".

Osnovni zadatak bibliotekara, smatra Peal, nije da sugerišu čitaocima štivo na osnovu vlastitih interesa, već da proniknu u interese, želje i očekivanja osobe koja traži djelo za sebe.

"Duboko u srcu vjerujem da postoje dobre i loše knjige. Vjerujem da je Aleksandar Hemon mnogo bolji pisac od Dena Browna ili Johna Grishama. Međutim, moje mišljenje nije relevantno ni korisno kada pokušavam pronaći nekome knjigu koja će ga zainteresovati. Kad neko traži da mu preporučite djelo, ono što vi volite ili smatrate je potpuno nevažno", naglasila je ova bibliotekarka koja više ne radi u javnoj biblioteci, ali ne voli da je nazivaju bivšom bibliotekarkom jer, kako kaže, jednom bibliotekar - uvijek bibliotekar.

Kako danas preporučiti dobru knjigu

Amra Rešidbegović, predsjednica Asocijacije informacijskih stručnjaka bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), ističe da je kod nas veoma teško preporučiti knjigu.

"Knjige su danas veoma skupe, izdanja u BiH su često neadekvatna, a izdavači u teškoj situaciji zbog profita idu linijom manjeg otpora i izdaju atraktivne naslove koji će privući više publike, a pritom prava selekcija izostaje", smatra Rešidbegović.

Bibliotekari i arhivisti su nove tehnologije prihvatili objeručke, dodaje ona, ali naglašava i da se ono što se nađe putem interneta prilično površno čita. U bibliotekama se najviše čita udžbenička literatura, koju učenici i studenti moraju proučavati, a za sve ono što ne moraju, već žele, tu su bibliotekari da im pomognu, dodaje predsjednica BAM-a.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: