Lijepa i potresna predstava o životu u ratnom Sarajevu kroz pisma preko Crvenog krsta
"Komuniciranje putem pisama u ratu je, po meni, jedan od najljepših primjera antiratne literature", kazao je direktor Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Nihad Kreševljaković na današnjem najavljivanju predstave "Još jedno pismo preko Crvenog krsta", urađene na osnovu ovih prikupljenih pisama.
Predstavu, koja će svoju premijeru imati u četvrtak, 24. aprila, u 20 sati u SARTR-u osmislile su Elma Selman i Sanela Krsmanović, koje tumače i glavne uloge.
Krsmanović je istakla da joj je posebno drago što će sestre, koje su bile autorice ovih pisama, doći na premijeru.
"Ovo je za mene bio najznačajniji proces. Dino Mustafić je sinoć rekao divnu stvar na probi, a to je da smo dužni praviti ovakve predstave, filmove i umjetničke radove uopšte zbog svih onih koji su, ne samo u Sarajevu, nego bilo gdje u svijetu, prošli ono što smo i mi", poručila je Krsmanović dodajući da će u predstavi biti korištena originalna pisma i da je to "deifinitivno put da se bavimo svojom prošlošću".
Elma Selman, umjetnica rođena u Prijedoru, kazala je da je proces nastanka bio intiman jednako kao i pisma, te da je bilo pravi izazov kako tekst uklopiti u dramsku predstavu.
"Tekstovi su sami po sebi tako jaki da ih je bilo dovoljno samo čitati", poručila je Selman, inače autorica performansa "I moja bijela traka", kojim je 31. maja 2013. godine u Collegium artisticumu željela javnost podsjetiti na žrtve općine Prijedor.
Upravo ovaj performans bio je vodilja istoimene izložbe fotografija Velije Hasanbegovića, na kojoj će ovaj fotograf prikazati 12 crno-bijelih fotografija.
"To je moj pogled na njen performans", kazao je Hasanbegović. "Kad me pitaju koja mi je bila ideja da to uradim, odgovorim da sam imao 3.170 razloga da ovu izložbu postavim". Dodao je da mu je želja da taj projekt vidi što više gradova i država, te da dođe "tamo gdje mu je i mjesto, u Prijedor".
Izložba će biti otvorena u četvrtak, 24. aprila, u 19 sati u SARTR-u.
U okviru Modula memorije 28. marta bit će prikazana i tri filma jedne od najznačajnijih bh. umjetnica "Sreća", "Šta ja znam" i "Apollo: Prvo ratno kino".
"Sreća" je film od 17 minuta u kojem glume Milena Dravić i Olga Kolb. Inspirisan je zbirkom pripovjedaka Mirka Kovača "Nebeski zaručnici" u kojoj potraga za srećom postaje jedini način preživljavanja. Ovaj film je sjećanje, zona u kojoj vrijeme postoji na drugačiji način.
Film "Šta ja znam" nastao je u režiji Šejle Kamerić i Timura Makarevića. Radnja se odvija u jednoj kući oko koje su prepletene ljubavne priče, pa jedna ljubav utječe na drugu. Duhovi ljubavi ostaju da tragaju za odgovorom na isto pitanje: Šta ja znam o ljubavi?
"Apollo: Prvo ratno kino" govori o ratnoj 1993. godini kada je Sarajevo bilo pod opsadom. Uprkos svemu mala grupa entuzijasta otvorila je prvo ratno kino koje za njih predstavlja razliku između preživljavanja i življenja. Nakon 20 godina tragovi tog življenja izlaze na površinu.