{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lijepa i potresna predstava o životu u ratnom Sarajevu kroz pisma preko Crvenog krsta

22.4.2014. u 12:21
148
10
Lijepa i potresna predstava o životu u ratnom Sarajevu kroz pisma preko Crvenog krsta
148
Svi oni koji se sjećaju opsade Sarajeva ne zaboravljaju pisma koja su se tada slala najmilijima putem Crvenog krsta. Dvjema sestrama, koje su u ratnom Sarajevu živjele tek tri kilometra udaljene jedna od druge, u jednom periodu ovi šturi formulari bili su jedini način komunikacije.
Konferencija za medije u SARTR-u (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Konferencija za medije u SARTR-u (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


"Komuniciranje putem pisama u ratu je, po meni, jedan od najljepših primjera antiratne literature", kazao je direktor Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) Nihad Kreševljaković na današnjem najavljivanju predstave "Još jedno pismo preko Crvenog krsta", urađene na osnovu ovih prikupljenih pisama.

"Ne radi se tu o običnim pismima, već o literaturi gdje obični ljudi izražavaju velike emocije i misli o stvarima kojima se nerijetko bave veliki književnici, pitanja života, smrti, smisla i to na najjednostavniji način. Stoga je meni ova predstava podjednako potresna i lijepa. S jedne strane imate užasno iskustvo, a s druge strane imamo te ljude zbog kojih se vrijedi baviti ovim poslom. Mi se ne bavimo sjećanjem zbog rata, već zbog tih ljudi koji su sačuvali ono zbog čega mi danas ovo radimo", podsjećajući da je jedna od ideja Modula memorije Internacionalnog teatarskog fstivala MESS odavanje počasti ovakvim ljudima.

Predstavu, koja će svoju premijeru imati u četvrtak, 24. aprila, u 20 sati u SARTR-u osmislile su Elma Selman i Sanela Krsmanović, koje tumače i glavne uloge.

Sanela Krsmanović (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Sanela Krsmanović (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


Krsmanović je istakla da joj je posebno drago što će sestre, koje su bile autorice ovih pisama, doći na premijeru.

"Ovo je za mene bio najznačajniji proces. Dino Mustafić je sinoć rekao divnu stvar na probi, a to je da smo dužni praviti ovakve predstave, filmove i umjetničke radove uopšte zbog svih onih koji su, ne samo u Sarajevu, nego bilo gdje u svijetu, prošli ono što smo i mi", poručila je Krsmanović dodajući da će u predstavi biti korištena originalna pisma i da je to "deifinitivno put da se bavimo svojom prošlošću".

Elma Selman, umjetnica rođena u Prijedoru, kazala je da je proces nastanka bio intiman jednako kao i pisma, te da je bilo pravi izazov kako tekst uklopiti u dramsku predstavu.

Sanela Krsmanović i Elma Selman (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Sanela Krsmanović i Elma Selman (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


"Tekstovi su sami po sebi tako jaki da ih je bilo dovoljno samo čitati", poručila je Selman, inače autorica performansa "I moja bijela traka", kojim je 31. maja 2013. godine u Collegium artisticumu željela javnost podsjetiti na žrtve općine Prijedor.

Upravo ovaj performans bio je vodilja istoimene izložbe fotografija Velije Hasanbegovića, na kojoj će ovaj fotograf prikazati 12 crno-bijelih fotografija.

Elma Selman (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Elma Selman (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


"To je moj pogled na njen performans", kazao je Hasanbegović. "Kad me pitaju koja mi je bila ideja da to uradim, odgovorim da sam imao 3.170 razloga da ovu izložbu postavim". Dodao je da mu je želja da taj projekt vidi što više gradova i država, te da dođe "tamo gdje mu je i mjesto, u Prijedor".

Izložba će biti otvorena u četvrtak, 24. aprila, u 19 sati u SARTR-u.

Fotograf Velija Hasanbegović (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Fotograf Velija Hasanbegović (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


U okviru Modula memorije 28. marta bit će prikazana i tri filma jedne od najznačajnijih bh. umjetnica "Sreća", "Šta ja znam" i "Apollo: Prvo ratno kino".

"Sreća" je film od 17 minuta u kojem glume Milena Dravić i Olga Kolb. Inspirisan je zbirkom pripovjedaka Mirka Kovača "Nebeski zaručnici" u kojoj potraga za srećom postaje jedini način preživljavanja. Ovaj film je sjećanje, zona u kojoj vrijeme postoji na drugačiji način.

Film "Šta ja znam" nastao je u režiji Šejle Kamerić i Timura Makarevića. Radnja se odvija u jednoj kući oko koje su prepletene ljubavne priče, pa jedna ljubav utječe na drugu. Duhovi ljubavi ostaju da tragaju za odgovorom na isto pitanje: Šta ja znam o ljubavi?

Emir Muhamedagić, moderator konferencije za medije (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Emir Muhamedagić, moderator konferencije za medije (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


"Apollo: Prvo ratno kino" govori o ratnoj 1993. godini kada je Sarajevo bilo pod opsadom. Uprkos svemu mala grupa entuzijasta otvorila je prvo ratno kino koje za njih predstavlja razliku između preživljavanja i življenja. Nakon 20 godina tragovi tog življenja izlaze na površinu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: