- Knjiga "Lady Chatterley's Lover" ("Ljubavnik Lady Chatterley") autora D. H. Lawrencea je bila privremeno zabranjena u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji zbog nepoštivanja zakona o opscenim publikacijama.
Roman govori o ljubavi između Olivera Mellorsa i barunice Connie Chatterley, koja je nesretno udata za paraliziranog ratnog veterana Clifforda Chatterleya. Knjiga obiluje eksplicitnim opsima seksualnih odnosa barunice s drugim muškarcima.
Knjiga je izdata 1928. godine u Italiji, a zabrana je u Americi i Velikoj Britaniji ukinuta 1959., odnosno 1960. godine.
- Knjiga "Naked Lunch", ("Goli ručak") autora Williama S. Burrougsa je također zabranjanjivana u Americi, tačnije Bostonu 1959. godine jer je kršila Zakon o opscenim publikacijama.
Knjiga o ovisniku Williamu Leeiju obiluje nasiljem i perverzijama. Naime, radnja se odvija u New Yorku 1953. godine gdje Lee radi kao istrebljivač gamadi. On otkriva kako se njegova supruga drogira otrovom za žohare, te i sam ubrzo postaje ovisan o tom poroku. Nakon što se oda poroku on slučajno ustrijeli svoju suprugu i u bijegu naleti na žohara koji ga uvjerava kako je on zapravo tajni agent...
-"Fahrenheit 451", autora Raya Bradburyja je ironična priča o zabranjivanju knjiga, a i sama je zabranjena u nekoliko američkih država, škola, ali i u brojnim zemljama diljem svijeta.
Fahrenheit 451 je temperetura na kojoj se knjižni papir zapali i gori. Guy Montag je središnji lik priče, vatrogasac, čiji je zadatak da zapali knjige koje su zabranjene jer one izazivaju neslogu i nesreću.
- Knjiga Vladimira Nabokova iz 1955. godine "Lolita" bila je privremeno zabranjena u nekoliko zemalja svijeta među kojima su Britanija, Francuska i Južna Afrika.
Roman "Lolita" je šokantna priča o 40-godišnjem Humbertu i njegovoj ljubavi prema 13-godišnjoj Dolores Haze. To je, zapravo, priča o pedofilu koji iskorištava maloljetnicu, ali istovremeno priča i o moćima 13-godišnje djevojčice koja zavodi odraslog čovjeka i kojoj to nije prvo ljubavničko iskustvo.
-
Knjiga "Madame Bovary", pisca Gustavea Flauberta bila je zabranjena u Francuskoj, a sam autor je bio progonjen jer je, navodno, počinio kazneno djelo protiv javnog morala. "Madame Bovary" je priča Emi Bovary, suprugi mladog liječnika, koja se zaljubljuje u drugog čovjeka, Rodolphea Boulangera s kojim biva tri godine u vezi. i Nakon što su osujećeni njeni planovi da pobjegne sa ljubavnikom i nakon što ostaje napuštena ona se odlučuje ubiti.
-
"The Prince" ("Vladar") je knjiga autora Niccoloa Machiavellija, a zabranio ju je sam papa 1559. godine jer je navodno propagirala antikrišćanska uvjerenja.
Knjiga je zapravo politički manifest, ispitivanje struktura vlasti i promicanje vojne vladavine, a napisana je 1513. godine, mada je objavljena nakon Machiavellijeve smrti.
-
Knjiga Ernesta Hemingwaya "A Farrewell to Arms“, ("Zbogom oružje") iako su mnogi smatrali da nije spornog sadržaja, bila je zabranjena u nekim državama Amerike zbog detaljnog opisa seksualnih dijaloga, a zabranjivana je i u Italiji.
-
"Les 120 journées de Sodome", ("120 dana Sodome") autora Marquisa de Sade je bila često zabranjenivana zbog detaljnih opisa orgija i seksualne razuzdanosti. To je zapravo priča o četvorici muškaraca koji odlučuju slijediti svoj nagon i ekstremne požude bez obzira na moral. Knjiga je navodno napisana za svega mjesec dana dok je de Sade bio zatvoren u zatvoru Bastille u Parizu.
-
Roman "Nineteen Eighty-Four", ("1984") autora Georgea Orwella objavljen je u junu 1949. godine i bio je zabranjen u SSSR-u, za vrijeme Staljinove diktature jer je taj roman formiran u distopijskom maniru, a u njemu su prikazane totalitarističke države koje su pod totalnom kontrolom u 1984. godini.
Roman je bio zabranjen i u SAD-u i Velikoj Britaniji tokom Kubanske krize. Naime, roman je svrstan u žanr naučne fantstike jer radnju smiješta u 1984. godinu kada je svijet podijeljen na tri velike države Istočnu Aziju, Evroaziju i Okeaniju. Svijetom vlada Stranka na čijem je čelu Veliki Brat, a Winston Smith, glavni lik romana radi u Ministarstvu istine i njegov zadatak je ispravljanje historije.
