Bez podrške sistema
268

Kako se Mak Hubjer privatnom inicijativom izborio za svoje mjesto na kulturnoj sceni

Piše: E. Lj.
Mak Hubjer (Foto: D. S./Klix.ba)
Mak Hubjer (Foto: D. S./Klix.ba)
Da jedinstveno umjetničko tržište u BiH ne postoji i da put umjetnika nakon završene akademije nije lagan, Mak Hubjer shvatio je još tokom studiranja. Kako bi stvorio novo mjesto cirkulisanja umjetnosti i mladim umjetnicima ponudio prostor za predstavljanje njihovih djela, prije tri godine je pokrenuo inicijativu za otvaranje Galerije savremene umjetnosti Brodac.

Ubrzo nakon što je završio Akademiju likovnih umjetnosti i počeo raditi shvatio je da se sam mora izboriti za svoje mjesto na kulturnoj sceni.

"Bilo mi je jasno da mi niko neće pomoći na način da će doći i reći mi 'ovo je tvoje mjesto za koje ćeš biti plaćen'. Shvatio sam da nisam u klasičnoj industriji i da je galerija potrebna i meni i mojim kolegama", rekao je Hubjer.

Za tri godine postojanja Galerija Brodac postala je nezaobilazno mjesto okupljanja i izražavanja savremenih umjetnika i publike u Sarajevu, a naš sagovornik je pokazao da i privatne inicijative koje nemaju podršku sistema i države mogu uroditi plodom.

"Moj prvobitni cilj je bio pomjeriti se s mrtve tačke. Za tri godine smo realizovali oko 70 izložbi, što je za jednu galeriju koja je nezavisna veliki uspjeh. S druge strane, institucije za koje se odvajaju sredstva iz budžeta nemaju taj nivo sadržaja, ne dovode značajne međunarodne umjetnike u grad, niti stvaraju kulturni promet kojim bi opravdali sredstva za njihovo održavanje. Kod nas je kultura godinama nakačena na budžete i ovdje je uvriježeno mišljenje da kultura ne može opstati bez javne pomoći, a to je pogrešno. Mi smo ti koji kulturu guraju u provaliju, jer od grobara umjetnosti očekujemo da nam pomognu", rekao je Hubjer u razgovoru za Klix.ba.

Izložba Maka Hubjera u Galeriji Brodac (Foto: Klix.ba)
Izložba Maka Hubjera u Galeriji Brodac (Foto: Klix.ba)

Nijedna izložba Galerije Brodac nije prošla neprimijećeno, a sve je više umjetnika koji izlaganje u ovoj galeriji koriste kao referencu u svom radu. No, u isto vrijeme je Brodac mjesto na kojem nastaju različite umjetničke akcije.

"Imamo stalnu publiku koja nas prati od početka našeg rada. Međutim, nama nije bio cilj da otvorimo galeriju koja će služiti samo za prikazivanje djela pa smo pokrenuli razne akcije. Tako smo 2017. godine imali akciju 'Berber za ostale' u sklopu koje smo kao odgovor na privatizaciju i politizaciju umjetnosti izložili jedan rad Mersada Berbera iz vlasništva privatne kolekcije. Zapažena je i inicijativa 'Knjige za Brodac' koja je rezultirala stvaranjem fundusa alternativne biblioteke gdje bilo ko može doći posuditi, ostaviti ili pročitati knjigu. Želimo da galerija bude dio svakodnevnice, a ne samo mjesto na koje dođete kada se održava neka izložba", rekao je.

Dok radi na novoj izlagačkoj sezoni u Galeriji brodac, Hubjer priprema i izložbu "Novecento/900" koju je radio u saradnji s italijanskim umjetnikom Maxom Papeschijem, a koja je 18. maja biti otvorena u Historijskom muzeju BiH.

Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba

"Max i ja smo se prije nekoliko mjeseci upoznali preko kustosa. Vođeni idejom da Max u svom širokom opusu izlaganja i gostovanja širom svijeta nije izlagao u Sarajevu i nakon razgovora o tome šta bismo prikazali tom izložbom, zaključili smo da naše radove predstavimo u Historijskom muzeju BiH", rekao je.

Izložba "Novecento/900" kroz radove Papeschia i Hubjera predstavlja kritički osvrt na neslavnu prošlost ratova i sukoba koji su obilježili protekli vijek te kroz propitivanje sadašnjosti obojene tenzijama i društvenim podjelama stvaraju novu sliku budućnosti.

"Naša izložba se bavi dvadesetim vijekom i njegovim neuspjehom, jer zbog rezultata tih ratova danas živimo u ovakvom društvu. Mislim da prebrzo ulazimo u neke nove sisteme i načine života te da trčimo za budućnošću, dok u isto vrijeme nismo svjesni naše prošlosti. Tu se stvara vakuum u kojem dominiraju tenzije i nacionalizam, dok sve miriše na neki novi rat. Ova izložba treba biti upozorenje budućnosti kako nam se prošlost ne bi ponovila", rekao je Hubjer.

Iako nema ništa zajedničko s Maxom Papeschijem, ni u radu ni odabiru teme, kaže nam da se upravo zbog tih suprotnosti savršeno nadopunjuju.

"Nema potrebe da pretjerano težimo zajedničkom jeziku i formama, jer naši radovi postavljeni jedan pored drugog stvaraju dijalog", pojasnio je Hubjer.

Na kraju razgovora za Klix.ba najavio je četiri nove izložbe do kraja augusta otkrivajući da će u novoj izlagačkoj sezoni ljubitelje i poštovaoce savremene umjetnosti obradovati novim aktivnostima.