Kultura
0

Izložbom "Antičke svjetiljke" počelo obilježavanje 120. godišnjice Zemaljskog muzeja BiH

FENA
Izložbom "Antičke svjetiljke", prvi put na ovaj način predstavljenom u BiH, danas je počelo obilježavanje 120. godišnjice postojanja Zemaljskog muzeja BiH, najstarije kulturne i naučne bh. ustanove zapadnog tipa u našoj zemlji.

Iznimno bogat fundus Odjeljenja za arheologiju ovog muzeja posjeduje kolekciju od 170 cijelih ili fragmentiranih svjetiljki iz antičkog perioda. Zbirka ovog vrijednog dijela bh. kulturne baštine koja se čuva u Zemaljskom muzeju predstavlja gotovo 50 posto ukupnog broja svjetiljki pronađenih na tlu naše zemlje, a čuvaju se u muzejskim i samostanskim zbirkama širom BiH.

Kolekciju čine i primjerci svjetiljki koje su kao pokloni ili otkupom stigli u Zemaljski muzej BiH iz drugih zemalja, kao što su Grčka, Turska, Albanija, Hrvatska i Srbija.

Starost prezentiranih primjeraka datira od 2.400 do 1.400 godina i mogu se podijeliti na starije grčke i mlađe rimske. Većinom su rađene od keramike, a manji broj od bronze.

Autor izložbe, kustos Adnan Busuladžić ističe kako su svjetiljke, zavisno od perioda iz kojeg datiraju, ukrašene lepezom različitih reljefnih ukrasa – mitoloških, životinjskih, biljnih i geometrijsko-orijentalnih. Zanimljivi su motivi iz starokršćanske kulture i ideologije, kao što su drvo života i riba.

Izložbu je otvorio federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac, koji je prvenstveno upozorio na činjenicu da ovoj najstarijoj bh. instituciji, jednoj od temelja bh. državnosti, nakon 120. godina postojanja nije priznat status, zakonom utvrđen.

Podsjetio je kako je arheologija uz prirodne nauke, bila temelj funkcioniranja Muzeja od prvih dana osnivanja. Među vrijednim nalazima u ovoj instituciji su i antičke svjetiljke, koje svjedoče iskonsku potrebu ljudi za svjetlom u prostorijama gdje su živjeli ili se molili.

Direktorica Zemaljskog muzeja Aiša Softić podsjetila je na 120-godišnji rad institucije u različitim naučnim oblastima, trud i dostignuća muzejskih stručnjaka te čuvanje bogatog fundusa svih segmenata kulturne baštine BiH.

Svjetiljke nađene na tlu današnje Bosne i Hercegovine najčešće su rezultat provincijalne proizvodnje. Ona se odvijala u okviru lokalnih radionica ili radionica većih provincijalnih centara, prvenstveno urbanih naselja provincije Panonije. Potvrda lokalne proizvodnje su i tri kalupa za proizvodnju svjetiljki, pronađena na lokalitetima zapadne Bosne i u blizini Travnika.

Izložba će biti otvorena narednih desetak dana, a njena postavka predstavlja samo početak cjelogodišnjeg obilježavanja ove značajne godišnjice.